Teško je reći bi li cijene hrane prestale rasti ili počele padati odmah nakon zaustavljanja rata u Ukrajini, kazao je Jakopović. No smatra da bi cijene mogle padati u slučaju "otvaranja" velikih količina žitarica koje su sada blokirane u Ukrajini. Radi se o 20 milijuna tona, a u Hrvatskoj se npr. proizvede godišnje milijun tona žitarica, dodao je i kao drugi bitan segment spomenuo "energiju koja bi na ovaj ili onaj način kroz Rusiju morala doći u Europu, odnosno radi se o psihološkom smanjenju rata plina koji onda utječe na sve ostale sektore".

Najugroženiji su stočarski i mljekarski sektor

Poljoprivrednici i ribari su u okviru travanjskog Vladinog paketa mjera, kako bi se spriječilo povećanje cijena hrane, dobili oko 250 milijuna kuna. Jakopović ističe da je travanjski paket mjera bio usmjeren prema građanstvu i prema umirovljeicima.

- Stoga je i ovih 5% koje je išlo za poljoprivredu direktno, odnosno 200 - 250 milijuna, uglavnom bilo usmjereno za umjetna gnojiva. Svaka pomoć, kaže, dobrodošla je. Stočarski i mljekarski sektori su u ovome trenutku izuzetno ugroženi. Znamo da je u posljednja dva mjeseca bio rast na otkupnim stanicama, ali je taj rast od 15 do 40 lipa, dok je u trgovinama bio rast od 4 do 5 kuna za litru mlijeka, kazao je Jakopović za Dnevnik HTV-a.

Neće doći do nestašice hrane

Ne trebamo, kaže, strahovati od nestašice hrane. Objašnjava da se radi o "blagodatima zajedničke poljoprivredne politike, odnosno zajedničkog tržišta EU-a gdje u jednoj državi imamo veću samodostatnost s biljnim proizvodima, u drugoj sa životinjskim. Jednostavno neće doći do nestašice. Možda u nekom lancu negdje 'sitno pukne', ali zato globalno nestašice ne bi trebalo biti", dodao je i kazao da će cijene sigurno još uvijek rasti.

Hrvatska neće poduzimati mjere poput Mađarske

Srbija je zabranila izvoz žitarica i uljarica, a i Mađarska je poduzela neke korake u tome smjeru, iako je članica EU-a. Prema postojećim informacijama Hrvatska to neće napraviti. Jakopović smatra da se takvi mehanizmi koriste samo u izvanrednim situacijama.

- U ovome trenutku je procjena svih europskih čelnika, pa tako i hrvatskih, da nije potrebno poduzimati takve mjere. Obrazloženje je jednostavno - svaka država članica je samodostatnija u određenoj kulturi. To bi lančano dovelo do dizanja cijena u Europskoj uniji i smatra se da u ovome trenutku takvo nešto nije potrebno. Ako bi došlo do zaoštravanja mjera, pogoršanja situacije, onda se može razmišljati o nečemu takvom, kazao je.

Nedostaje nam prerada, da ne uvozimo skupe proizvode

Na pitanje o tome može li ovaj krizni trenutak biti poticaj za povratak na zemlju, povećanje obradivih površina, pa u konačnici i veću proizovdnju, Jakopović je rekao da su u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori još i prije pandemije upozoravali i naglašavali da je svaka zemlja dobra, da je što više samodostatnija, barem onim kulturama gdje je to moguće.

- Mi smo sa žitaricama i uljaricama više nego samodostatni. Ono što nam nedostaje je prerada. Sada je trenutak da usmjerimo sve naše investicije, ciljeve prema preradbenim kapacitetima kako bi što više te primarne poljoprivredne proizvodnje ostale u Republici Hrvatskoj, a ne da robu izvozimo, a uvozimo skupe gotove proizvode. Osim toga, bitno je dobiti što jeftinije ulazne troškove energije, kazao je Jakopović.