Ovog ljeta japanske supermarkete zahvatile su nestašice bijele riže, jedne od glavnih namirnica u prehrani većine stanovnika. Police u supermarketima ostajale su prazne jer je potražnja nadmašila proizvodnju u posljednje tri godine, smanjujući zalihe na najniže razine u više od 20 godina.

Nestašicu su pogoršali potrošači koji su kupovali rižu u velikim količinama pripremajući se za sezonu tajfuna, ali i zbog upozorenja na veliki potres koji bi mogao pogoditi Japan. Takvo ponašanje građana, u kombinaciji s povećanim brojem turista koji su posjetili tu zemlju, stvorilo je ozbiljan pritisak na zalihe te namirnice.

Turisti povećali potražnju za sushijem i drugim jelima

Jedan od ključnih uzroka ove nestašice, uz vremenske uvjete, bio je nagli porast broja stranih turista koji su pohrlili u Japan nakon ukidanja pandemijskih ograničenja. Prema izvješću NHK-a, lokalni mediji djelomično pripisuju nestašicu upravo priljevu turista. Oni su povećali potražnju za popularnim jelima poput sushija i onigirija, što je dodatno pojačalo pritisak na zalihe riže.

Japan je u prvoj polovici 2024. godine primio rekordnih 17,8 milijuna posjetitelja, što je znatno iznad razine prije pandemije. Samo u srpnju zemlju je posjetilo 3,3 milijuna turista, najveći broj do sada zabilježen, prema podacima iz japanske turističke statistike. Strani posjetitelji konzumirali su više od 51.000 tona riže u razdoblju od srpnja 2023. do lipnja 2024., više nego dvostruko u odnosu na prethodnu godinu.

Iako je povećana potrošnja među turistima značajna, ona je i dalje relativno mala u usporedbi s godišnjom domaćom potrošnjom Japana, a ona premašuje sedam milijuna tona. Ipak, ovaj neočekivani skok potražnje u kratkom razdoblju itekako je uzdrmao japansko tržište riže.

Klimatske promjene i starenje poljoprivrednika smanjuju proizvodnju

Dok turisti igraju svoju ulogu u ovoj krizi, postoji i dublji problem koji muči japansku poljoprivredu. Proizvodnja riže posljednjih godina opada jer stariji poljoprivrednici odlaze u mirovinu, a mlađa generacija pokazuje sve manje interesa za ovu profesiju. Ovaj demografski izazov, u kombinaciji s učestalim toplinskim valovima i sušama, znatno je ugrozio žetve, javlja CNBC.

U drugoj polovici prošle godine u Japanu su zbog ekstremnih vremenskih uvjeta ozbiljno smanjeni prinosi riže. Klimatske promjene postaju sve učestalije, što otežava situaciju poljoprivrednicima i povećava nesigurnost oko budućih zaliha te namirnice.

Restriktivne politike dodatno ograničavaju ponudu

Dok prirodne nepogode i povećana potražnja igraju ključnu ulogu u tome, glavni uzrok nestašice i dalje ostaje japanska carinska politika vezana uz rižu, jedna od najrestriktivnijih u svijetu. Kako bi zaštitila domaće uzgajivače, japanska vlada nameće carinu od 778 posto na njen uvoz.

Iako je Japan obvezan uvoziti oko 682.000 tona riže godišnje, prema sporazumima sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO), ona rijetko dospijeva do potrošača jer se većina koristi za preradu ili kao stočna hrana.

Joseph Glauber, viši istraživač u Međunarodnom institutu za istraživanje prehrambene politike, ističe da je japanska ekonomija riže uglavnom izolirana od svjetskog tržišta. Ovakva politika smanjuje konkurenciju i otežava prilagodbu domaćeg tržišta u vremenima nestašice. Japan je, unatoč ovim restrikcijama, povećao izvoz te je on od 2014. do 2022. porastao šest puta, dosegnuvši gotovo 30.000 tona.

Porast cijena i inflacija

Osim s porastom cijena riže zbog nestašice, Japan se suočava s povećanjem inflacije. U kolovozu 2024. godine inflacija je porasla za 2,8 posto na godišnjoj razini, djelomično zbog viših cijena hrane, uključujući rižu. Cijene riže u kolovozu dosegnule su 16.133 jena (oko 112,67 dolara) za 60 kilograma, što je povećanje od tri posto u odnosu na prethodni mjesec i pet posto u odnosu na početak godine.