Premda je gotovo stagnirao na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac 2014. godine ukupni javni dug je viši za 5,5 milijardi. kuna tj. zabilježio je godišnji rast od 1,9 posto. Obzirom na viši nominalni iznos BDP-a u 2015. godini, porast udjela javnog duga u BDP-u je na godišnjoj razini znatno usporio u odnosu na prethodna razdoblja (prema najnovijim podacima, koncem 2014. iznosio je 86,5 posto BDP-a).

Najveći doprinos godišnjem rastu javnog duga prvenstveno je došao od zaduživanja središnje države čiji je dug koncem prošle godine dosegnuo 284,6 milijardi kuna što je za 5,8 milijardi kuna (2,1 posto) više u odnosu na godinu ranije. Snažniji porast ukupnog javnog duga na godišnjoj razini djelomice je ublažen smanjenjem godišnje zaduženosti fondova socijalne sigurnosti te lokalnih jedinica (koji čine manje od 2 posto ukupnog javnog duga).

Vlada je Proračunom 2016, najavila stabilizaciju duga opće države već u ovoj godini pri čemu bi joj uz smanjenje manjka opće države trebali pomoći i očekivani primitak od privatizacije u iznosu 1,6 milijardi kuna. Međutim, ostaje činjenica da visina javnog duga, skroman oporavak gospodarstva te visoki troškovi servisiranja duga upozoravaju na visoku osjetljivost održivosti istog.

'Samo udio rashoda za kamate opterećuje državni proračun s preko 11 milijardi kuna što predstavlja 3,5 posto BDP-a i u relativnim iznosima spada među najviše razine u Europskoj uniji. Time se naglašava potreba ograničavanja rasta, ali i promjena strukture rashoda proračuna uz istovremeno poboljšanje poslovnog okruženja i provođenje strukturnih reformi koji bi umanjili visoku izloženost rizicima koji prijete oporavku gospodarstva', poručuju RBA analitičari.