Budućnost hrvatskog gospodarstva ne vidimo u konkuriranju kroz jeftinu radnu snagu, već u smanjivanju različitih prepreka s kojima se suočavaju investitori, povećanju učinkovitosti javne uprave, ograničavanju državne potrošnje i ukupnom poboljšanju poduzetničke i investicijske klime u Hrvatskoj, navodi se priopćenju Ministarstva vezano uz izvješće Misije MMF-a.

Iz Ministarstva financija podsjećaju da je u Izvješću Misije Međunarodnog monetarnog fonda o konzultacijama u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a, održanima 2011. godine, analizirano ukupno gospodarsko stanje kao i rezultati ukupne ekonomske politike Republike Hrvatske.

Izvješće, navodi se, prepoznaje napredak koji je hrvatska Vlada ostvarila u provedbi Programa gospodarskog oporavka. Glavne preporuke Izvješća vezane su uz potrebu povećanja konkurentnosti ukupnog hrvatskog gospodarstva kako bi se povećala sposobnost njegovog rasta u nadolazećem srednjoročnom razdoblju.

'Slažemo se da je pitanje povećanja konkurentnosti važno pitanje dinamike gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Ipak, ne slažemo se u potpunosti s dijelom preporuka koje prostor za daljnje povećanje konkurentnosti vide u snižavanju plaća i cijena', ističu iz Ministarstva financija.

Pritom podsjećaju da je u pogledu politike plaća državni sektor poslao jasan signal kroz snižavanje plaća za 6 posto u 2009. godini te njihovo zamrzavanje na toj sniženoj razini sve do danas.

U poduzetničkom sektoru, dodaju, financijski izvještaji poduzeća pokazuju da su u 2010. godini prosječni troškovi rada sniženi za 3,4 posto. Istovremeno, činjenica je da, u prosjeku, Hrvatska ima veće prosječne plaće i time veći trošak rada u odnosu na većinu novih članica Europske unije, osim Slovenije. To je strukturno obilježje hrvatskog gospodarstva zbog kojeg MMF vjerojatno vidi smanjenje plaća kao nužan element povećanja konkurentnosti.

'Ne slažemo se s ovakvim zaključkom jer budućnost hrvatskog gospodarstva ne vidimo u konkuriranju kroz jeftinu radnu snagu. Put ka povećanju konkurentnosti gospodarstva vidimo u smanjivanju različitih prepreka s kojima se suočavaju investitori, povećanju učinkovitosti javne uprave, posebno na lokalnoj razini, ograničavanju državne potrošnje kroz striktnu provedbu Zakona o fiskalnoj odgovornosti i ukupnom poboljšanju poduzetničke i investicijske klime u Hrvatskoj', ističe se u priopćenju Ministarstva financija.

Napominje se kako je hrvatska Vlade u okviru Programa gospodarskog oporavka poduzela niz mjera usmjerenih upravo na povećanje konkurentnosti - koje u svom Izvješću navodi i MMF - kao što su, na primjer, reforma pravosuđa, mjere za destimuliranje prijevremenog umirovljenja, izjednačavanje starosne dobi za umirovljenje za muškarce i žene, ograničavanje razdoblja primanja naknada za nezaposlene, niz mjera za ograničavanje državne potrošnje, isto kao i brojne mjere za jačanje privatnog sektora.

Upravo je privatni sektor taj kojeg vidimo kao nositelja novog razvojnog ciklusa u Republici Hrvatskoj, navodi se u priopćenju Ministarstva financija.