Već treću godinu zaredom u Hrvatskoj rastu poticaji za samozapošljavanje, u 2017. rasli su s 35.000 na 55.000 kuna, a ove godine penju se i do 85.000 kuna. Ta vrsta poticaja pala je na plodno tlo jer ih svake godine koristi nekoliko tisuća ljudi, a ove godine za poticanje samozapošljavanja predviđen je rekordan iznos od 341 milijuna kuna kažu nam u Zavodu za zapošljavanje
Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) na sjednici održanoj 21. prosinca 2018. donijelo je Odluku o uvjetima i načinima korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2019. godini. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić tada je rekao da se orijentira na mjere samozapošljavanja, u čemu je u 2018. zabilježeno dvostruko više korisnika nego godinu ranije.
U prvih 11 mjeseci prošle godine u samozapošljavanje se uključilo 5513 korisnika, dok su 2017. tu mjeru koristile 3583 osoba, doznajemo od Zavoda.
Mjera za samozapošljavanje ojačana je s 55.000 na 70.000 kuna, što konkretno znači da nezaposlena osoba koja pokreće posao pola novca može potrošiti na nabavu opreme što ulazi u osnovna sredstva rada, a preostala polovica, ili 35.000 kuna, ide u ostale dopuštene troškove. Oni koji su pokrenuli posao 2018. moći će koristiti i vaučere za praćenje rada koji bi im trebali olakšati drugu godinu samostalnog poslovanja.
vezane vijesti
Poticaji za zapošljavanje mogu narasti i do 275.000 kuna, no oni podrazumijevaju udruživanje više nezaposlenih osoba u poduzetnički pothvat. Za otvaranje obrta ili slobodne profesije za dvije osobe može se povući do 110.000 kuna, za osnivanje trgovačkog društva s četiri osobe može se povući do 222.000 kuna, dok se za osnivanje zadruge s pet uključenih osoba može povući i do 275.000 kuna, koliko iznosi maksimalni poticaj.
Za poticaje se može prijaviti svaka nezaposlena osoba prijavljena u evidenciji Zavoda, bez obzira na to koliko se dugo vodi u njoj. Potrebno je pripremiti poslovni plan iz kojeg je vidljivo da je poslovna ideja isplativa, savjetovati se s osobama u nadležnom uredu Zavoda za zapošljavanje i izraditi troškovnik u kojem je vidljivo da će se novac potrošiti na otvaranje i rad biznisa.
Na stranicama HZZ-a može se naći popis prihvatljivih troškova za pokretanje biznisa, u koje se ubrajaju nabava opreme, strojeva i alata, kupnja informatičke opreme i licenciranih IT programa, zakup poslovnog prostora, plaćanje doprinosa, troškovi knjigovođe, edukacije, registracije poslova i svih ostalih administrativnih troškova. Svi troškovi moraju biti plaćeni s računa nove tvrtke, dok se troškovi plaćeni u gotovini ne smatraju prihvatljivima.
Neprihvatljivim troškovima smatraju se i nabava rabljene opreme i rabljenih automobila, kupnja robe za daljnju prodaju, najam prostora od člana obitelji, uređenje poslovnog prostora, oglašavanje, pretplate na časopise, komorski doprinosi i službena putovanja.
Na umu treba imati i to da državni poticaji ne uključuju PDV, pa ako otvorite obrt ili tvrtku izvan sustava PDV-a, razliku morate podmiriti svojim novcem. Za one koji su u sustavu PDV-a ta stavka nije važna jer će uplaćeni iznos PDV-a moći odbiti od iznosa PDV-a koji su dužni državi.
Hrvatska je u 2019. ušla s oko 150.800 nezaposlenih, a deset najtraženijih zanimanja s HZZ-a su konobar, prodavač, čistač, kuhar, medicinska sestra, njegovatelj, diplomirani ekonomist, vozač, zaštitar i pomoćni kuhar.
