Na prvu kritiku sindikata da u sastavu svog gospodarskog savjeta nema predstavnika radnika, nego samo krupnog kapitala, predsjednik Josipović je reagirao najavom osnivanja radničkog vijeća. Radi se novom tijelu u već postojećoj garnituri predsjedničkih savjetodavnih tijela, u brzini predsjednik nije ni precizirao koliko će imati članova i kako će zapravo funkcionirati u odnosu na već formirano gospodarsko vijeće.

No, i sama informacija o osnivanju novog savjetodavnog tijela koje bi trebalo sudjelovati u kreiranju predsjednikovih stavova o gospodarskoj situaciji i budućnosti zemlje, otvorila je pitanje: hoće li ta nova skupina savjetnika moći pomoći predsjedniku u kreiranju stavova ili se time zapravo komplicira njegov položaj?

Potpredsjednica HNS-a Vesna Pusić misli da može pomoći, odnosno vjeruje da savjetnici barem neće odmoći. 'U tome ne vidim ništa loše. Josipović je najavljivao da će okupiti takve savjetodavne grupe. Njihova uloga je više konzultantska i preko njih će dobiti informacija iz nekih područja u kojima predsjednika nema ovlasti. Dobro je da Hrvatska ima informiranog predsjednika koji ima svoj stav', kazala je za tportal.

Jedini problem Pusić vidi u opasnosti da se članovi tih savjeta i vijeća počnu ponašati kao privilegirane osobe koje imaju ekskluzivno pravo na komunikaciju sa šefom države.

Analitičar Damir Novotny ne vjeruje da su savjetnički timovi Josipovića za gospodarstvo najbolje rješenje jer su predsjedničke ovlasti ograničene, pa čak strahuje da nas to vraća polupredsjedničkom ili predsjedničkom sustavu: 'Sva njegova obećanja o gospodarstvu su izvan njegovih ovlasti. Naravno, nitko mu ne može zabraniti da govori, ali to je kreiranje paralelnih tijela vlasti. Imamo još i GSV i razne Vladine agencije, pa sad još i predsjedničke savjete...'

Sve to, čini se Novotnyju, ne vodi cilju, a cilj bi bio da predsjednik Republike zajedno s Vladom stvori konsenzus oko bitnih pitanja, a da ekonomska politika ostaje u ingerenciji guvernera i predsjednika Vlade.

'Predsjednik Josipović u toj areni može biti promatrač, komentator, ali ne i aktivni sudionik', smatra Novotny, navodeći kao glavni problem činjenicu da nam nagomilani apetiti potražnje dolaze na naplatu, kao i u drugim zemljama.

'U EU-u se dijele nove karte, bitno je kako ćemo se pozicionirati, trebaju nam reforme, od kojih političari odustaju jer gledaju kratkoročno. Odgovornost je na Vladi, parlamentu i HNB-u. Nije vrijeme za šalu želimo li izbjeći sudbinu Grčke', zaključio je Novotny.