Uprava posrnulog Varteksa pokušava dokapitalizacijom spasiti tvrtku od financijskog kraha. U naredna dva tjedna pokušat će prikupiti između 100.000 i 2,5 milijuna eura. Veliko je pitanje koliki će biti odaziv s obzirom na to da se postojeći dioničari i najveći vjerovnici – HBOR i Zagrebačka banka – gledaju preko nišana
Podsjetimo, iz Varteksa su u subotu izvijestili javnost da su HBOR-u i Zabi predstavili plan stabilizacije tvrtke, ali su banke odbile njihovu ponudu za podmirenje duga.
'Ovo odbijanje stavlja nas u tešku situaciju jer ako se HBOR ne predomisli, pričamo o neizbježnom kraju Varteksa. Još jednom molimo ljude koji odlučuju u HBOR-u da ponovno razmotre našu ponudu i uzmu u obzir sve parametre. Srce nam se slama pri pomisli na sve zaposlenike, partnere i stogodišnju tradiciju koju su gradile generacije ljudi', poručili su iz tvrtke.
Na to su iz HBOR-a odgovorili da oni godinama pomažu Varteksu. Počevši od predstečajne nagodbe 2013. godine, preko financijsko-operativnog restrukturiranja 2017. godine, pa sve do dodatnih pokušaja komercijalizacije neaktivne imovine te planova za poboljšanje održivosti poslovanja i likvidnosti Varteksa.
'Što se tiče Varteksove prezentirane ponude za podmirenje duga, ista je bila neprihvatljiva jer bi značajno i neopravdano narušila poziciju HBOR-a i poslovne banke. Važno je napomenuti da je HBOR, u dogovoru s poslovnom bankom, a u cilju rješavanja trenutne situacije, Varteksu istovremeno ponudio alternativni prijedlog, koji uopće ne spominje u priopćenju, a na koji još uvijek nije dobiven odgovor', ustvrdili su iz HBOR-a.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je Varteks u zadnjih desetak godina propustio niz prilika za transformaciju iz tekstilne industrije u modernu modnu kompaniju i da mu više nema spasa.
'Postojeći krug dioničara nije zainteresiran za osnovno poslovanje, odnosno ne žele se baviti modom. Ne znam kakve su ambicije imali veliki dioničari. Od samih početaka pretvaraju Varteks u nekretninski biznis. Prodan je niz vrhunskih lokacija. Nisu razumjeli da moraju održavati vezu s tržištem i pratiti trendove preko maloprodaje, kao što to radi Zara. Vratiti sad modu u tvrtku je vrlo, vrlo teško. Banke to znaju', rekao je Novotny za tportal.
Varteks je, smatra on, 'posljednji Mohikanac' domaće tekstilne industrije. Prije njega su nestali mnogi giganti iz bivše Jugoslavije – Mura, Kamensko, Rio Rijeka i dr. – koji se nisu uspjeli transformirati.
'Danas imamo zaista rijetke primjere uspješnih modnih tvrtki u Hrvatskoj. Izdvojio bih Xenia Design iz Čakovca i Ivančicu iz Ivanca. Dizajn i kreativnost je u središtu njihovog poslovnog modela, a tog kod Varteksa - nema. Velika pogreška bilo je odustajanje od proizvodnje jeansa kad im je istekao ugovor s Levi'som. Trebali su sami nešto osmisliti, a ne prodavati pogon u Novom Marofu. To je bila potpuna besmislica', uvjeren je Novotny.
Kreditni analitičar Mario Kurtović vidi proces dokapitalizacije Varteksa kao odličnu priliku za sve one koji vjeruju u novi poslovni model, ali i on upozorava na niz prepreka.
'Osobno bih volio da priča uspije, no traži se podrška banaka koju one nisu voljne pružiti. A situacija na tržištu se pogoršala - dovoljno je vidjeti situaciju s brojnim tekstilnim kompanijama u Njemačkoj', rekao je Kurtović, ukazujući na velik broj stečajeva njemačkih tekstilnih firmi u zadnjih godinu, dvije.
On je još prije dvije godine pisao o teškoj financijskoj situaciji u Varteksu gledajući je iz bankarske perspektive. Tad je postavio pitanje na koje dosad nitko nije dao pravi odgovor - na koji segment poslovanja bi se Varteks trebao fokusirati?
'Na maloprodaju, koja je kapitalno intenzivna i gdje treba značajno ulagati u brend? Na lohn poslove, koji su de facto iznajmljivanje jeftine radne snage? Na specijalnu odjeću, gdje biznis ovisi o javnim nabavama u kojima je često ključni faktor cijena, što opet zahtijeva nisku cijenu rada? Sve su ovo segmenti u kojima Varteks može biti uspješan, no potrebno je sveobuhvatno restrukturiranje poslovanja, a što uključuje svježi kapital i puno vremena. Nakon toliko godina loših rezultata, mislim da nitko ne može kriviti kreditore ako isto neće biti spremni podržati', zaključio je prije dvije godine Kurtović, a njegov zaključak je i danas aktualan.