Europska unija nalazi se pred važnom odlukom - odlučno odgovoriti na najnovije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa ili pokušati još jednom pregovorima izbjeći otvoreni trgovinski rat. Iako su se ministri trgovine država članica na sastanku u Luxembourgu složili da odgovor mora biti 'proporcionalan' i 'ujedinjen', razlike među članicama i dalje su očite
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da EU želi izbjeći sukob i ponudila sporazum o ukidanju carina na industrijsku robu. 'Ponudili smo režim 'nula za nulu' koji uključuje automobile, lijekove, kemikalije, plastiku i strojeve', poručila je iz Bruxellesa.
No dok je 'mrkva' spremna, problem je u 'batini'. EU želi ostaviti dojam da pregovara iz pozicije snage, ali iza kulisa vlada podjela oko toga kojim oružjem prijetiti.
vezane vijesti
ACI – europska trgovinska 'nuklearna opcija'
Najjači instrument koji EU ima na raspolaganju zove se Instrument za suzbijanje prisile (ACI) – alat koji omogućuje kažnjavanje SAD-a u osjetljivim sektorima poput tehnologije i bankarstva. Iako još nije aktiviran, jasno je da bi njegovo korištenje značilo otvoreni trgovinski rat.
'Jednako tako treba pažljivo proučiti [Instrument za suzbijanje prisile]', poručio je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck. 'To su mjere koje nadilaze carinsku politiku. One obuhvaćaju digitalne usluge i širok spektar instrumenata – mnogo više od same digitalne pristojbe.'
Njegov španjolski kolega Carlos Cuerpo složio se: 'Instrument za suzbijanje prisile postoji kako bismo ga koristili ako to bude potrebno. Moramo istražiti sve instrumente koji su nam na raspolaganju. Ništa ne bismo smjeli isključiti.'
Nejedinstvo među državama članicama
Iako mnoge članice žele zadržati čvrstu poziciju, neke pozivaju na oprez. Irska i Italija, čiji su farmaceutski i vinski sektori pod izravnim udarom američkih carina, upozoravaju na opasnost eskalacije.
'Ako bismo krenuli u tom smjeru, to bi bila izvanredna eskalacija u trenutku u kojem moramo raditi na smirivanju tenzija. U mnogočemu je to nuklearna opcija', rekao je irski ministar vanjskih poslova Simon Harris.
Italija ide i korak dalje – ministar vanjskih poslova Antonio Tajani predložio je odgodu primjene europskih protumjera s 15. na 30. travnja. Istodobno, premijerka Giorgia Meloni, jedna od europskih čelnica najbližih Trumpu, sve više pokazuje kolebanje i oko trgovine i obrane, piše Politico.
EU priprema protumjere – i popušta pod pritiscima
Europska komisija već razmatra carine od 25 posto na niz američkih proizvoda, uključujući soju, bademe, rižu, narančin sok, tekstil, kozmetiku i razne metale. Vrijednost pogođenog izvoza iznosila bi 22,1 milijardu eura – nešto manje nego što se prvotno planiralo, jer neke zemlje uspjele su izlobirati izbacivanje pojedinih proizvoda, poput burbona.
Zemlje poput Francuske, Njemačke i Španjolske predvode pozive za odlučan odgovor, ali prema informacijama iz diplomatskih izvora, tek 20 posto država članica podržava korištenje svih instrumenata, uključujući ACI.
Trgovinska napetost raste i na digitalnoj bojišnici
Dok EU odmjerava hoće li povući okidač, ulje na vatru mogla bi doliti najavljena odluka Komisije da kazni Apple i Metu zbog kršenja pravila o tržišnom natjecanju. Taj bi potez mogao samo zaoštriti odnose između Bruxellesa i Washingtona.
'Naš je odgovor vrlo postupan, reagiramo samo na čelik i aluminij... To je vremenski razvučeno jer želimo stvoriti prostor za pregovore', rekao je europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič, ali i dodao: 'Unatoč našoj otvorenosti, još uvijek nismo vidjeli pravo američko uključivanje koje bi vodilo uzajamno prihvatljivom rješenju.'
