Američki predsjednik Donald Trump prošlog tjedna objavio je radikalan paket carinskih mjera, a on je doveo do prave pomutnje u međunarodnim gospodarskim odnosima. Kako je do sada funkcionirala razmjena raznih roba između SAD-a i Europske unije i kakve promjene donose nove mjere, provjerili smo na konkretnim primjerima
Europska unija jedinstveno je carinsko područje u kojem se roba slobodno kreće bez carinskih ograničenja, a u odnosu na treće zemlje primjenjuje se jedinstvena carinska politika koju propisuje Europska komisija. U okviru nje postoji zajednička carinska tarifa (TARIC) te sadrži sve važeće carinske stope, mjere trgovinske politike, uvozne zabrane, antidampinške mjere i druge propise koji se primjenjuju na uvoz iz zemalja izvan EU-a.
vezane vijesti
Europska unija i SAD nemaju sporazum o slobodnoj trgovini
Carinske stope koje primjenjuju zemlje Europske unije na uvoz pojedinih proizvoda ovise o vrsti robe, zemlji podrijetla i trgovinskim sporazumima. EU i SAD nemaju sporazum o slobodnoj trgovini, što znači da se za uvoz robe iz SAD-a primjenjuju uobičajene carinske stope iz zajedničke carinske tarife. Većina industrijskih proizvoda kojima se trguje između Unije i SAD-a podliježe carinama u iznosu do 10 posto.
Poljoprivredni proizvodi u pravilu imaju više carinske stope, uključujući kvote, osobito za meso, mliječne proizvode, žitarice i vino. Za neke poljoprivredne proizvode dopušten je samo određeni uvoz uz nižu carinu, a sve iznad te količine carini se po višoj stopi. Kada se promatraju samo carinske stope na pojedine proizvode, nejednakosti između EU-a i SAD-a prije Trumpovih radikalnih mjera nisu bile velike. EU je u prosjeku imao više carine na automobile i neke prehrambene proizvode, a SAD na tekstil i obuću.
Kada se promatraju dodatni carinski nameti, SAD je imao više nelinearnih carinskih barijera kroz kvote, sanitarne uvjete i regulaciju, a EU je koristio ujednačene stope unutar zajedničke carinske politike. No na značajnu razliku u konačnoj cijeni uvoznih proizvoda utjecali su viši porezi u Uniji. Naime prosječna stopa PDV-a u EU-u iznosi 22 posto, a prosječni porez na promet u SAD-u oko pet posto. Kako to utječe na konačnu cijenu proizvoda, možemo vidjeti na primjeru uvoza osobnih automobila.
Razlika od gotovo 8500 dolara pokazuje koliko je carinsko i porezno opterećenje u Uniji dosad bilo veće. S ciljem da ispravi carinske neravnoteže, Trump je odlučio uvesti recipročne carine brojnim zemljama da bi popravio poziciju SAD-a. Europskoj uniji uveo je tako opću carinsku stopu od 20 posto, s izuzetkom za određene proizvode (bakar, farmaceutski proizvodi, poluvodiči, drvo), a za čelik i aluminij te osobne automobile uvedena je povišena stopa od 25 posto.
SAD će imati znatno više carinske stope u odnosu na EU
Trumpove carine pokrivaju oko 70 posto izvoza EU-a u SAD, u ukupnoj vrijednosti od 532 milijarde eura prošle godine. Nakon ovih mjera SAD će imati znatno više carinske stope u odnosu na Europsku uniju. Međutim prilikom određivanja njihove visine američka administracija ukalkulirala je i razliku u stopama poreza na promet te visinu trgovinskog deficita koju SAD ima s drugom stranom.
Tako je Trumpova računica pokazala da razlika carinskih tarifa ide čak 39 posto u korist Europske unije. Stoga je recipročnu carinu od 20 posto proglasio velikodušnom jer je određena približno na razini polovice carinskih stopa koje Europska unija zaračunava na uvoz američkih proizvoda. Približimo to na primjeru uvoza automobila vrijednog 30.000 eura - podizanjem carinske stope s 2,5 na 25 posto, uz pretpostavku da EU neće mijenjati tarife i ulazne cijene, njegova prodajna cijena u SAD-u porast će s 34.588 na 41.827 eura, a razlika se smanjiti na 1298 eura.
Hoće li Bruxelles napasti američke Big Tech kompanije?
Dakle, nakon povećanja američkih carina, uvoz europskih automobila u SAD postaje znatno skuplji, gotovo izjednačen s uvozom američkih automobila u EU. Izvoz će postati skuplji i za sve druge europske proizvode za koje je carina dosad bila niža od 20 posto. U započetom carinskom ratu Europska unija priprema prve protumjere i priprema se za teške pregovore.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u ponedjeljak kako je EU spreman SAD-u ponuditi nulte carine za industrijsku robu nakon sastanka s predstavnicima industrije čelika i metala.
'Europa je uvijek spremna za dobar sporazum, stoga ostavljamo to na stolu. Ali, spremni smo odgovoriti protumjerama i braniti svoje interese', dodala je predsjednica Komisije.
Jedna od razmatranih opcija uvođenje je nameta na američki izvoz usluga u Uniju, a koji je u velikom suficitu od 50 milijardi dolara. Spominje se i mogućnost uvođenja poreza na digitalne transakcije, međunarodne prijenose podataka i slično, što bi pogodilo američke Big Tech kompanije.
