Prije nekoliko tjedana mnoge su se europske zemlje nadale da će građani s redovnim primanjima uskoro početi trošiti pandemijsku ušteđevinu, no problemi sa cijepljenjem i novi val pandemije pokazali su da stvari neće ići glatko.

Opetovano širenje covida-19 prisililo je vlade da ponovo uvedu mjere zatvaranja, a cijepljenje kasni, pa još nema odgovora na pitanje kada bi se rekordna ušteđevina građana konačno mogla pretočiti u prijeko potreban bum potrošnje.

Tako je direktor berlinske savjetodavne tvrtke za tehnologiju Daniel Krupka nakon produljenih mjera zatvaranja u Njemačkoj otkazao sedmodnevni obiteljski odmor na otoku Hiddensee na Baltiku, koji je rezervirao u travnju.

"Vjerojatno bismo potrošili i do 2.000 eura, ali ništa od toga", rekao je Krupka.

Pandemija je ugrozila ili uništila egzistenciju milijuna ljudi, a mnogi od onih koji su imali sreće i zadržali posao odlučili su više štediti budući da zbog koronaograničenja ni nemaju gdje trošiti.

U Njemačkoj je tako štednja iskazana udjelom u raspoloživom dohotku porasla u 2020. na rekordnih 16,2 posto, s 10,9 posto u 2019.

U Francuskoj je u četvrtom tromjesečju prošle godine iznosila 22,2 posto, kliznuvši ipak s rekordnih 27,5 posto u razdoblju od travnja do lipnja, a snažno je porasla i u Italiji i Španjolskoj.

Ekonomisti i političari nadali su se da će građani eurozone do sada već početi trošiti "prisilnu" pandemijsku ušteđevinu i tako potaknuti oporavak gospodarstva, za koji se već očekuje da će biti slabiji nego u SAD-u.

Nade su im se izjalovile nakon što su Njemačka i Francuska, dva najveća gospodarstva eurozone, ponovo uvele ograničenja.

Francusko ministarstvo financija vjeruje da će nove jednomjesečne mjere zatvaranja trgovina u Parizu i regijama na sjeveru zemlje koje ne prodaju osnovne potrepštine tek minimalno utjecati na gospodarstvo.

Ekonomisti u privatnom sektoru nisu tako optimistični i kompanija za osiguranje kredita Euler Hermes snizila je prognozu francuskog gospodarskog rasta u ovoj godini za pola postotnog boda, na 5,4 posto.

"Ako najnovije zdravstvene mjere ne budu na snazi dulje od trenutno planirana četiri tjedna, možemo očekivati snažan učinak nadoknade (suspregnute potrošnje) u drugom tromjesečju koja će amoritizirati posljedice novih blokada", tumači ekonomistica Euler Hermesa Selin Ozyurt.

Sve ovisi o obnovi povjerenja kućanstava, uspjehu kampanje cijepljenja i produljenju državne ekonomske potpore, dodala je Ozyurt.

Isto vrijedi i za Njemačku, čija je središnja banka u prosincu prognozirala da će gospodarstvo ove godine porasti tri posto na temelju pretpostavke da će ograničenja biti ublažena na proljeće zahvaljujući proširenom procjepljivanju građana.

"Pandemija i mjere zatvaranja kojima se ona suzbija u početnoj će fazi snažnije utjecati na njemačko gospodarstvo, a vjerojatno i nešto dulje no što smo očekivali", rekao je ovog tjedna glavni ekonomist Bundesbanka Jens Ulbrich.

"Suspregnuta" potrošnja zapljusnut će gospodarstvo nakon što ograničenja budu ukinuta, smatra Ulbrich.

Drugi pak tvrde da "val" potrošnje možda i nije prava riječ.

"Neke stvari nećete nabavljati iz mjeseca u mjesec. Tko je za prve blokade kupio novi veliki televizor za kućno kino ili sofisticiranu kuhinju za pripremanje lijepih obroka kod kuće, neće to ponoviti nakon šest mjeseci", tumači zaposlenik instituta GfK Rolf Buerkl.

"Isto vrijedi i za neke usluge. Sigurno nećete ići češće kod frizera da biste nadoknadili šišanje propušteno tijekom zatvaranja. Dakle, dio osobne potrošnje dugoročno je izgubljen i ne trebamo očekivati efekt nadoknade", objasnio je Buerkl.