Internetske prijevare u Švedskoj su u porastu, a kriminalci su u 2023. godini kroz prijevare građanima i tvrtkama ukrali 1,2 milijarde kruna tj. nešto više od sto milijuna eura što je dvostruko više nego 2021. godine.

Kako bi se suprotstavile valovima digitalnog kriminala, švedske vlasti su izvršile pritisak na banke da pooštre sigurnosne mjere i otežaju posao tehnološki naprednim kriminalcima, ali to je osjetljiva ravnoteža. Prevelika ograničenja mogla bi usporiti gospodarstvo, dok premalo djelovanje države narušava povjerenje i šteti legitimnim poslovima.

Koristeći složene mreže lažnih tvrtki i krivotvoreći dokumente kako bi dobili pristup švedskom sustavu socijalne skrbi, sofisticirani prevaranti pretvorili su Švedsku u 'Silicijsku dolinu za kriminal', rekao je Daniel Larson, švedski državni tužitelj zadužen za gospodarski kriminal.

Dok je šok oružanog nasilja privukao pažnju javnosti — stopa ubojstava vatrenim oružjem u zemlji utrostručila se između 2012. i 2022. godine — gospodarski kriminal je temelj aktivnosti bandi i s njim se treba boriti jednako agresivno, dodao je Larson.

Prelazak Švedske na elektronički novac počeo je nakon porasta oružanih pljački 1990-ih godina, a do 2022. godine samo osam posto Šveđana reklo je da su koristili gotovinu za kupnju. Uz susjednu Norvešku, Švedska ima najmanji broj bankomata po stanovniku u Europi, prema MMF-u.

Cijeli bezgotovinski sustav koji je otvorio velike ranjivosti Švedske počiva na softveru BankID. Internetski je to cerfikat i digitalni potpis preko kojeg se vrše gotovo sva plaćanja.

Od svoje prve primjene 2001. godine, postao je dio svakodnevnog života u Švedskoj. U prosjeku, usluga — koja zahtijeva šifru od šest znamenki, otisak prsta ili skeniranje lica za autentifikaciju — koristi se više od dva puta dnevno po odrasloj osobi i uključena je u sve, od podnošenja poreznih prijava do plaćanja autobusnih karata.

Izvorno namijenjen kao proizvod banaka, njegova BankID-a je eksplodirala 2005. godine nakon što je švedska porezna uprava usvojila tehnologiju kao identifikaciju za porezne prijave, dajući joj ogroman legitimitet. Lansiranje BankID-a na mobilnim telefonima 2010. godine dodatno je povećalo njegovu upotrebu, zajedno s percepcijom koja je povezivala gotovinu s kriminalom.

Središnja banka zemlje priznala je da su neke od tih konotacija o vezi kriminalaca i keša možda otišle predaleko. 'Moramo biti vrlo jasni da još uvijek postoje pošteni ljudi koji koriste gotovinu,' rekao je guverner Riksbanke Erik Thedeen za Bloomberg.

BankID kontrolira konzorcij privatnih banaka. Brojne promjene su implementirane kako bi se poboljšala sigurnost, dok vlada istražuje mogućnost pružanja bolje digitalne identifikacije.

Nisu samo potrošačke prijevare u pitanju. Državne agencije usvojile su BankID kako bi olakšale osnivanje poduzeća u Švedskoj, što je prevarantima otvorilo novi izbor prihoda. Neki su koristili lažne tvrtke s lažnim platnim listama za pranje novca. Kroz takve sheme, organizirani kriminalci mogu pretvoriti prihod od prijevara i prodaje droge u alat za dobivanje kredita i isplate iz sustava socijalne skrbi.

'To znači da možete zarađivati od kriminala i na kraju dobiti državnu mirovinu na temelju tog prihoda', rekao je švedski tužitelj Larson.

Prema švedskom Nacionalnom vijeću za prevenciju kriminala, prijavljeni slučajevi prijevare sa socijalnim naknadama udvostručili su se u posljednjem desetljeću, s nešto manje od 9.000 slučajeva u 2014. godini na više od 23.000 u 2023. godini, U svojim naporima za suzbijanje kriminala, vlada je ove godine stvorila novu agenciju koja se isključivo bavi praćenjem nepripadajućih isplata socijalnih naknada.

Kako se razmjeri problema povećavaju, banke uvode mjere koje će omogućiti dodatne slojeve sigurnosti. No, većinom su te mjere dobrovoljne.

Švedska bi mogla slijediti primjer Ujedinjenog Kraljevstva, koje će od listopada zahtijevati da banke nadoknade korisnicima sredstva koja su prevarom izgubili. No, o tom prijedlogu se tek raspravlja.