Prvi put nakon četiri godine imovina otvorenih fondova s javnom ponudom spustila se ispod devet milijardi kuna. Najveći odljev imovine, od 207 milijuna kuna, u siječnju su pretrpjeli novčani fondovi, što svjedoči o dodatnim potrebama za likvidnošću poslovnih subjekata. Dionički fondovi izgubili su 3,9 posto imovine ili 108 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme dionički indeks Crobex izgubio na vrijednosti 2,65 posto. Imovina mješovitih fondova oslabila je za 4,56 posto, a obvezničkih za 4,65 posto.

Među dioničkim fondovima najveći relativni pad (45,9 posto) pretrpio je fond AC Sigma pod upravljanjem Adriatica Capitala, a apsolutno najveći odljev (34,55 milijuna kuna) zabilježio je fond AZ Activ pod upravljanjem ZB Investa. Kod mješovitih fondova relativno najveće smanjenje imovine (za 8,23 posto) zadesilo je fond PBZ Global pod upravljanjem PBZ Investa, dok je apsolutno najviše kapitala (39,4 milijuna kuna) izgubio fond ZB Global pod upravljanjem ZB Investa.

Snažan odljev imovine iz novčanih fondova još je uočljiviji obzirom na mali broj fondova te vrste. Tako je samo novčani fond Erste Money pretrpio pad imovine od 123,7 milijuna kuna, što predstavlja više od četvrtine imovine (26,1 posto). Među obvezničkim fondovima najveći apsolutni i relativni gubitnik je fond ICF Fixed Income koji je izgubio 17,8 milijuna kuna, odnosno 18,7 posto imovine. Najveće osipanje imovine kod mješovitih fondova pretrpjeli su ZB Global (39,4 milijuna kuna ili 4,89 posto) i PBZ Global (30,5 milijuna kuna ili 8,23 posto).

Značajniji rast imovine (iznad 10 milijuna kuna) zabilježili su novčani fondovi ZB Plus i PBZ Dollar

Ulazak hrvatskog gospodarstva u recesiju dodatno otežava položaj fondovske industrije. Već sada je desetak fondova ispunilo kriterije za gašenje, a barem još toliko ih se nalazi na granici od pet milijuna kuna imovine.