Udio chip kartica u ukupnom broju kartica je 92,2 posto, što dodatno pridonosi podizanju razine sigurnosti u kartičnom poslovanju i sprječavanju prijevara s karticama, istaknula je Mirjana Kovačić, direktorica Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije HGK 30. rujna na otvaranju 14. Međunarodne konferencije SmartCard2013. koja se u Opatiji održava od 30. rujna do 2. listopada u organizaciji tvrtke Case doo, Zagrebačke banke i Hrvatske gospodarske komore.

Konferencija se i ove godine bavi najaktualnijim temama vezanim za nove kartične tehnologije i trendove, prezentirat će se nova rješenja i sigurnost, a bit će govora i o primjeni standarda i smjernicama.

Od prošle Konferencije dogodile su se značajne promjene za građane i poslovnu zajednicu Hrvatske – one su došle ulaskom RH u Europsku uniju. Danom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji za RH stupile su na snagu brojne obveze iz zakonodavnog okvira koji uređuje područje financijskih usluga. Donošenjem ovih propisa RH je ispunila obvezu usklađivanja propisa s pravnom stečevinom EU-a, međutim, ono što je osobito važno jest zahtjev za njihovu provedbu.

Prekogranično pružanje usluga (tzv. passporting) omogućeno je za one usluge koje su regulirane direktivama EU-a, a implementirane su u hrvatsko zakonodavstvo. Prekogranično pružanje usluga doprinosi liberalizaciji tržišta i pojačava konkurenciju te omogućuje potencijalnim korisnicima financijskih usluga veći izbor pri čemu je važno upoznati se s mogućim rizicima, istaknula je Kovačić dodavši kako su ulaskom RH u EU na snagu stupile obveze iz područja platnog prometa.

Počela se primjenjivati Uredba (EU) br. 260/2012 kojom su regulirani uvjeti za ustroj Jedinstvenog euro platnog područja (eng. Single Euro Payments Area, SEPA). Također su određeni krajnji rokovi za migraciju na SEPA platne instrumente - za države članice eurozone određen je rok 1. veljače 2014., a za države članice izvan euro područja 31. listopada 2016. godine.

Propisani se rokovi odnose na SEPA kreditni transfer i SEPA izravno terećenje, dok krajnji rok za kartična plaćanja nije određen, budući da SEPA standardi za kartična plaćanja još nisu u cijelosti definirani. SEPA platni instrumenti (kreditni transfer, izravno terećenje i platne kartice) su izrađeni s ciljem zamjene nacionalnih platnih instrumenata za plaćanja u eurima koji se danas koriste u državama članicama.

Cilj je europskih institucija stvoriti integrirano tržište za usluge plaćanja, na kojem će se razvijati zdrava konkurencija i gdje se na europskom gospodarskom prostoru neće praviti razlike između plaćanja izvan države ili unutar nje same, s namjerom da se poveća tržišna transparentnost za pružatelje i za korisnike te da se postave standardi za plaćanje korištenjem jedinstvenog skupa osnovnih platnih instrumenata s jakim naglaskom na visokom stupnju zaštite potrošača. Korisnici platnih usluga su potrošači, trgovci na malo, druga mala i srednja poduzeća, velike kompanije, komunalna poduzeća i tijela javne vlasti. Posebno je važno ostvariti komunikaciju i suradnju s javnom administracijom budući da javni sektor proizvodi veliku količinu platnog prometa (npr. isplata mirovina), kazala je Kovačić.

Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije HGK poduzeo je niz aktivnosti putem mreže županijskih komora i sektorskih udruženja, grupacija i zajednica u cilju obavještavanja poslovnih subjekata, korisnika platnih usluga, o uvođenju IBAN-a u nacionalni platni promet. Tema koja je također aktualna u financijskom sektoru je tema financijske pismenosti stanovništva tj. podizanje njezine razine u RH, istaknula je Kovačić.

Zamjenica direktorice Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije HGK Vanja Dominović na konferenciji predstavila je istraživanje Kartično poslovanje u Hrvatskoj (2000. – 2013.) koje Sektor provodi od 2000. godine, a prema podacima koje je prikupio od banaka i kartičnih kuća na kraju lipnja 2013. godine.

U Hrvatskoj je 30. lipnja 2013. bilo 8,5 milijuna debitnih i kreditnih kartica, što je prema istom razdoblju prošle godine manje za šest posto. Udio chip kartica u ukupnom broju kartica iznosi 92,2 posto, a radi usporedbe, sredinom 2005., njihov je udio bio samo 6,1 posto.

Od ukupnog broja kartica 88,2 posto (7,536.077 kartica) su debitne i kreditne kartice banaka (27 banaka), a 11,8 posto (1,009.951 kartica) su kreditne kartice dviju kartičnih kuća. U ukupnom broju kreditnih kartica (1,85 milijuna), 45,4 posto su kreditne kartice banaka, a 54,6 posto kreditne kartice kartičnih kuća. Ukupna vrijednost kartičnih transakcija na kraju lipnja 2013. iznosila je 55,98 milijardi kuna te u odnosu na isto razdoblje 2012. pokazuje rast od 0,5 posto. Broj kartičnih transakcija na kraju lipnja 2013. iznosio je 148,7 milijuna i ima rast od 4,4 posto u odnosu na kraj lipnja 2012., kazala je Dominović.

U Hrvatskoj je krajem lipnja 2013. bilo 4096 bankomata, a 99,7 posto ih je sa chip tehnologijom. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, broj bankomata je veći za 1,1 posto. Od ukupnog broja bankomata 71 posto je instalirano izvan prostora banke. Preostali bankomati su instalirani u prostoru banaka s tim da je 28,5 posto bankomata dostupno klijentima 24 sata dnevno. Od ukupnog broja bankomata 93 posto su isplatni, a sedam posto bankomata ima i uplatnu i isplatnu funkciju, napomenula je Dominović.

EFT POS terminala, instaliranih na različitim prodajnim mjestima, 30. lipnja 2013. bilo je 96.408. U odnosu na kraj lipnja 2012. broj terminala je manji za 6,2 posto. U odnosu na kraj 2000. godine broj kartica povećan je za 3,5 puta, broj bankomata za pet puta, a broj EFT POS je povećan za 10 puta, istaknula je Dominović.