U nedavno usvojenoj rezoluciji Europskog parlamenta ističe se da je ruska ratna agresija iz temelja promijenila geopolitičku situaciju u Europi, što zahtijeva odvažne, hrabre i sveobuhvatne političke, sigurnosne i financijske odluke EU-a. U tom kontekstu zastupnici su ponovno izrazili potporu odluci o dodjeli statusa kandidata za članstvo u Uniji Ukrajini i pozvali na znatno povećanje isporuke streljiva Kijevu te da se ozbiljno razmotri odluka o isporuci borbenih zrakoplova ne bi li EU dao još veći vjetar u leđa Ukrajincima na bojištu.

O tome kako će se razvijati rat u Ukrajini i kakvi su trenutačni odnosi geopolitičkih velesila te kako će se to potencijalno odraziti na ishod rata razgovarali su Davor Ivo Stier, član saborskog Odbora za europske poslove (HDZ) i bivši ministar vanjskih i europskih poslova, Joško Klisović, predsjednik zagrebačke Gradske skupštine (SDP) i bivši zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova RH, novinarka Zorana Baković, Mirko Bilandžić, predstojnik Katedre za vojnu sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i ekonomski analitičar Mladen Vedriš.

Vojni stručnjak Mirko Bilandžić istaknuo je kako se boji da će rat umjesto prema deeskalaciji krenuti u dodatnu eskalaciju jer je Putin spreman daleko ići i jer je sama invazija na Ukrajinu strateški iracionalna odluka. 'To je Putinov konstrukt u kojem on Rusiju vidi kao velesilu, ali bez Ukrajine ona to ne može postati', rekao je, istaknuvši da se cijeli rat temelji na pogrešnim procjenama Rusije. 'Prvo, tu su pogrešne procjene o (ne)spremnosti Ukrajinaca za rat, onda su precijenili rusku vojsku, bez obzira na to kakvu tehnološku moć imaju, a treće je to da Putin nije očekivao jedinstven odgovor Zapada u pružanju potpore Ukrajini', istaknuo je. Dodao je da Putin ne može izgubiti ovaj rat jer je njegov strateški pristup negdje između geopolitike i psihoanalize, s obzirom na to u kakvom osobnom konstruktu on djeluje.

Davor Ivo Stier osvrnuo se na jučerašnji Putinov govor te ističe da je on odraz frustracija i njegove slabosti jer nije ostvario strateške ciljeve koje je postavio. Ističe da to ne ulijeva nadu u brz kraj rata. 'Rusija nije velesila kao što je to bio SSSR. Putin govori o multipolarnom svijetu, a svijet sve više poprima obrise bipolarizma. Jedina zemlja koja je prijetnja dominantnoj poziciji SAD-a je Kina, a i u sukobu između liberalnodemokratskog i autokratskog svijeta Kina je opet glavna zemlja na strani autokratskih režima', naglašava Stier.

Novinarka Zorana Baković objasnila je ulogu Kine u ukrajinskoj krizi te istaknula da ona zapravo ima puno više koristi od SAD-a. 'Kina je tiha, ambivalentna i nju isključivo i jedino zanima ona sama. Putin je prekršio svetinju kineske politike, a to je teritorijalno jedinstvo s Tajvanom', ističe Baković te dodaje kako se Kini ideja o sankcijama Rusiji ne sviđa, ali još manje voli prijetnje nuklearnim naoružanjem.

'Susret između Putina i Xi Jinpinga bio je puno distanciraniji nego sastanak Bidena i kineskog predsjednika', primjećuje Baković te naglašava da Kina zapravo želi biti nova Amerika ili ravnopravan rival Americi, a u slučaju da Amerika da naznaku da će priznati teritorijalno jedinstvo Kine, onda će Kina rado zaoštriti svoju politiku prema Rusiji. Baković smatra da Kina trenutačno koristi Rusiju za pregovore s Amerikom, vodi rat 'do posljednjeg Rusa' i nije sretna zbog ovog što se događa jer je imala velike strateške interese u Ukrajini s obzirom na to da je prvi nosač aviona kupila od Ukrajine, da je od nje dobivala vrlo bitne komponentne za svoju svemirsku tehnologiju te zbog velikih ugovora o sigurnosti hrane koje je imala s Ukrajinom, a koje ne može osigurati u svojim granicama.

S druge strane, kaže, Kina ne može dozvoliti da Putin bude poražen do koljena jer će onda dobiti nestabilnu Rusiju duž cijele granice s njom. Kina isto tako mora dobro razmisliti o tome kakva je njezina vojska, koja je korumpirana i nezainteresirana poput ruske, ali za razliku od nje, nema ni iskustvo rata.

Klisović je istaknuo da nije očekivao brzinu kojom se EU prilagodio ruskim prijetnjama u energetskoj politici te općenito brzinu reakcije na rat u Ukrajini. On smatra da je velika greška Zapada bila što su previše olako pustili Rusiji da anektira Krim jer je tako poslana pogrešna poruka. 'Još otkako se Ukrajina odrekla nuklearnog naoružanja 1994., europske države garantirale su njezinu teritorijalnu cjelovitost', dodaje Klisović te naglašava da je Rusija nakon invazije izgubila na autoritetu jer su se ostale zemlje koje su bile pod njezinim utjecajem okrenule Europi.

Ekonomski analitičar Vedriš kaže da Putin nije u pravu i da ga sankcije nisu slomile, no ako se taj trend nastavi, to bi trebalo biti pogubno za njega. Referirao se i na Kinu, kojoj, kaže, odgovara da Rusija oslabi. 'Pogledajte cijene po kojima Rusija prodaje energente Kini, to je ono što se zove rasprodaja. Pogledajte logistiku plinovoda, ali troškovi logistike i snižene cijene ugrožavaju Rusiju s financijskog aspekta, a usto dobar dio Rusije živi sa zapadnim tehnologijama. Putinov ekonomski potencijal curi', ističe Vedriš te dodaje da Kina ima puno veći potencijal da raste uz i s Amerikom. Još jedan problem Rusije je mobilizacija vojnika jer je ruski narod sve manje spreman na regrutaciju.

Bilandžić je dodao da je borbenost ruske vojske daleko ispod procijenjene razine, bez obzira koliku Putin ima podršku. 'Mobilizacija i odlazak u rat su druga stvar jer su izvan političke dimenzije', kaže. 'Ukrajina se promijenila, dvije trećine stanovništva su mobilizirane, to su najveće stope u povijesti i Rusija nema taj ljudski faktor', dodaje Bilandžić. 'Pedeset posto ruskog korpusa koji je krenuo u rat sigurno je stradao i mobilizacija će biti sve veći problem. Ipak, Rusija ima moćnu tehnologiju koju zasad još uvijek nije koristila u ratu i to ne smijemo zanemariti, a tu su i paravojne postrojbe.'

Baković naglašava da je jako značajno to da Xi Jinping u ovom trenutku nije u Moskvi. Na pitanje može li Kina voditi mirovne pregovore između zaraćenih strana, Baković ističe da Kina nema pregovaračkog iskustva, nego da gleda isključivo sebe. 'Kina želi konsolidirati svoju ekonomiju nakon pandemije, a Kinezima je obećan bolji život. A to mogu dobiti samo sa 650 milijardi dolara robne razmjene, koju je Kina imala prošle godine sa SAD-om, i oko 500 milijardi, koliko je imala s EU-om. Dakle samo ako nastavi imati dobre odnose s EU-om i Amerikom', zaključila je Baković.

Sadržaj je dio projekta EU: solidarnost i oporavak koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.