Kineski predsjednik Xi Jinping poručio je kako je spreman 'zaplesati' ako će to pomoći da izbjegne najteže posljedice trgovinskih carina koje nameće predsjednik SAD-a Donald Trump. Prošlog je tjedna poslao pismo indijskoj predsjednici Droupadi Murmu, pozvavši je da mu se pridruži u 'tangu' kojim bi se obilježilo 75 godina trgovinskih odnosa između dviju zemalja
U pismu je poručio kako je 'ispravan izbor' da Kina i Indija budu partneri koji se međusobno nadopunjuju te zajedno ostvare 'Zmajevsko-slonovski tango', 'koji u potpunosti služi temeljnim interesima obaju naroda'. No iza poetskih izraza stoji ozbiljna diplomatska i gospodarska ofenziva Pekinga, čiji je cilj pronaći nova tržišta za kineski izvoz dok Washington podiže trgovinske barijere.
Trump je početkom godine uveo carine na kineske proizvode u visini od 20 posto, no prošlog su tjedna više nego udvostručene – na 54 posto, s prosječnom efektivnom stopom od čak 65 posto. To kinesku robu čini znatno skupljom i manje konkurentnom na američkom tržištu, piše Guardian.
Kina nije dugo čekala. Ministarstvo financija najavilo je da će od 10. travnja uvesti dodatne carine na američku robu, povećavši ih s 10 na 44 posto. Taj potez uznemirio je globalna tržišta i potaknuo strah od recesije u SAD-u, budući da poduzeća smanjuju ulaganja i otpuštaju radnike kako bi prebrodila neizvjesno razdoblje.
vezane vijesti
Val kineske robe i globalna zabrinutost
U javnosti raste strah da bi Kina mogla početi prodavati proizvode ispod cijene ili povećati državne subvencije kako bi njezine tvrtke ostale konkurentne u inozemstvu. Istodobno se mnogi boje da će SAD, sve nepopularniji u zemljama u razvoju, potaknuti novo globalno pregrupiranje koje pogoduje autoritarnim režimima – uključujući kineski.
Primjerice, kineski proizvođač električnih automobila BYD, koji je nedavno pretekao Teslu po globalnoj prodaji, planira proširiti poslovanje u Europi, unatoč carinama koje su uvele EU i Ujedinjeno Kraljevstvo kako bi ograničili njegovu prisutnost.
Bivši britanski ministar financija Jim O’Neill izjavio je kako bi bliža trgovinska suradnja s Kinom trebala biti dio neizbježnog preustroja svjetske trgovine koji slijedi nakon Trumpove „kamikaza“ politike carina. Smatra da bi zemlje G7 trebale u tome preuzeti vodstvo – uključujući Kinu i Indiju.
„Važno je shvatiti da ostatak G7, bez SAD-a, čini gospodarstvo jednake veličine kao i samo SAD. Imalo bi smisla da se ozbiljno razgovara o smanjenju trgovinskih prepreka među nama“, rekao je O’Neill.
Kina se već okreće Europi
Kina već sada više izvozi u Europsku uniju nego u Sjedinjene Države. Godišnji izvoz u EU iznosi oko 580 milijardi dolara, dok je u SAD-u na razini od 440 milijardi. Taj je trend posebno ubrzan nakon Trumpova prvog mandata, unatoč iznimnim rezultatima kineskog izvoza tijekom pandemije.
Profesor Christopher Dent s poslovne škole Edge Hill smatra da bi EU mogla prepoznati priliku za novi trgovinski smjer, neovisno o SAD-u. 'Trumpova agresivna trgovinska politika vjerojatno će natjerati ostale zemlje da međusobno stvaraju čvršće saveze', kaže Dent.
Po njemu, EU i Kina mogle bi čak privremeno ostaviti po strani vlastite nesuglasice i zajedno s državama poput UK-a, Japana, Kanade, Australije i Južne Koreje promicati trgovinski multilateralizam i slobodnu razmjenu – što je trend koji je već uočen.
Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič upozorio je da će pregovori s Kinom potrajati, ali da otvoreniji odnos može nastati samo ako trgovina i ulaganja postanu uravnoteženija.
Britanija na vjetrometini
Velika Britanija zasad je prošla najblaže – Trump joj je uveo carine od 10 posto, što daje prostora za potencijalni trgovinski sporazum s Washingtonom. No britanska vlada mora balansirati: ne smije popustiti Pekingu, ali ni zanemariti gospodarsku stvarnost.
Ministar gospodarstva Jonathan Reynolds izjavio je da većina britansko-kineske trgovine nije osobito kontroverzna, te da 'nije realistično ponašati se kao da Kina ne postoji'. Naveo je svinjetinu kao primjer sektora u kojem postoji prostor za suradnju. 'Koji god put odabrali, od pretvaranja da Kina ne postoji nitko nema koristi', rekao je.
Azijska središta pod pritiskom
Voditelj Međunarodne trgovačke komore John Denton usporedio je trgovinske ratove s naftnim šokom iz 1970-ih, nazivajući ih 'tektonskim poremećajem'. Upozorio je političare da se suzdrže od osvetničkih mjera koje bi mogle dovesti do inflacije i urušavanja svjetskog gospodarstva.
Zabrinutost je izražena i za članice ASEAN-a, koje su postale ključne tranzitne točke za kineski izvoz u SAD. Trump je to primijetio, pa su nametnute dodatne carine – 46 posto za Vijetnam i 49 posto za Kambodžu.
Tvrtke poput Nikea, koje proizvode polovicu obuće u Vijetnamu, našle su se na udaru. Dionice Nikea pale su za 15 posto, a glavna meta su tvornice odjeće i obuće u kineskom vlasništvu.
Indija ravnodušna na kineske prijedloge
Xi je u pismu naglasio kako su Kina i Indija drevne civilizacije i ključni akteri globalnog juga, ali predsjednica Murmu uzvratila je tek kratkim odgovorom, istaknuvši važnost stabilnih odnosa, bez dubljeg ulaska u suradnju.
Indijska poslovna zajednica skeptična je – trgovinski odnos trenutačno je gotovo devet puta u korist Kine, a postoje i ozbiljna ograničenja na kineski uvoz indijskih farmaceutskih proizvoda, IT usluga, basmati riže i govedine. Osim toga, granični sukobi u sjevernoj Indiji i dalje su neriješeni.
Pogled prema unutra
Za Kinu bi situacija uskoro mogla postati još složenija. Trump planira ukinuti pravilo koje dopušta uvoz paketa do 800 dolara bez carina – što je temelj poslovanja za brendove poput Sheina i Temua. Najavljene su i dodatne carine na lijekove, poluvodiče i rijetke metale, čime se izravno cilja kineski izvoz.
Američki predsjednik ima potporu obje političke strane kada je riječ o ograničavanju kineskih tehnoloških i automobilskih tvrtki, koje se sve češće vide kao prijetnja američkoj dominaciji.
Kineski telekom div Huawei i AI tvrtka DeepSeek postali su simboli kineskog tehnološkog uspona, što je izazvalo zabrinutost u Europi oko kontrole podataka i industrijske špijunaže. Analitičar Christopher Beddor tvrdi da Kina sada ima vrlo malo partnera koji bi mogli preuzeti količine izvoza koje su dosad išle u SAD. Zato sve više izgleda da će se Peking morati okrenuti vlastitim građanima.
'Izvoz u SAD čini otprilike dva posto kineskog BDP-a, što Peking smatra podnošljivim. Ali ako Trumpove carine izazovu globalno usporavanje, tada će jedini izlaz za Kinu biti jačanje domaće potrošnje', kaže Beddor.
Xi je već signalizirao da bi gospodarski paket najavljen početkom godine mogao biti proširen. Analitičari očekuju nova fiskalna ulaganja tijekom godine. 'Fiskalni poticaji koje ćemo vidjeti ove godine mogli bi nadmašiti sve što smo dosad vidjeli u posljednjih deset godina', zaključuje Beddor.
