Izvoz drugog najvećeg svjetskog gospodarstva porastao je u studenom za 6,7 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, izvijestila je carinska uprava. U listopadu je poskočio za 12,7 posto.

Vlastima je pak veći problem pad uvoza, za 3,9 posto u odnosu na studeni 2023. godine, što je njegov najlošiji rezultat u devet mjeseci. Kina je zabilježila zamjetan pad vrijednosti uvoza robe poput biljnih ulja, tehnoloških minerala i gnojiva, ponajprije zbog nižih cijena sirovina. Obujam uvoza sirove nafte, ugljena i bakra u takvim je uvjetima zapravo porastao.

Kineski višak u razmjeni sa svijetom tako je u studenom porastao za 1,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, na 97,44 milijarde dolara.

U razdoblju od siječnja do studenog vrijednost kineske robne razmjene sa svijetom uvećana je za 4,9 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, dosegnuvši 39,79 bilijuna juana (5,49 bilijuna dolara), citira kineski list Global Times podatke carinske uprave.

Izvoz je u 11 mjeseci zaključno sa studenim porastao na godišnjoj razini za 6,7 posto, na 23,04 bilijuna juana. Uvoz je pak uvećan za 2,4 posto, na 16,75 bilijuna juana.

Privatna poduzeća činila su u razdoblju od siječnja do studenog 55,3 posto ukupne kineske vanjske trgovine, čime je njihov udio porastao za dva postotna boda u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Zemlje ASEAN-a potvrdile su u tom razdoblju poziciju najvećeg kineskog trgovinskog partnera, s vrijednošću bilateralne trgovine od 6,29 bilijuna juana, većom za 8,6 posto nego u istom razdoblju prošle godine. Njihov udio u ukupnoj kineskoj trgovini iznosio je 15,8 posto. Slijedi razmjena s EU-om i SAD-om, čija je vrijednost iznosila 5,09 bilijuna odnosno 4,44 bilijuna juana.

Trgovinska razmjena Kine sa zemljama i regijama koje sudjeluju u inicijativi Pojas i put iznosila je ukupno 18,74 bilijuna juana i uvećana je na godišnjoj razini za šest posto.