Prije samo dvije godine gospodarstvo SAD-a bilo je u procvatu. Gospodarski rast dosegao je 5,9 posto u 2021. – najviša stopa u gotovo četiri desetljeća – jer je otvaranje nakon pandemije potaknulo potrošnju građana i rast radnih mjesta. Kompanije su također bile u dobroj kondiciji, uživajući u neuobičajeno visokoj dobiti, unatoč tome što su se suočile s višim troškovima opskrbe.

Ali nitko nije vjerovao da se takav rast može održati. Pokazalo se to točnim. U prva tri mjeseca ove godine američko gospodarstvo raslo je po godišnjoj stopi od samo 1,1 posto, velikim dijelom zato što je FED 'stiskao kočnice' da bi umirio inflaciju.

Središnja banka podigla je kamatne stope za pet postotnih bodova od ožujka 2022. godine. To je svojevrstan šok koji gospodarstvo nije doživjelo od 1980-ih. Sada se raspravlja o tome koliko će usporavanje biti bolno.

Fed pokušava obuzdati rastuće cijene, destabilizirajući gospodarstvo i smanjujući kupovnu moć. Više kamatne stope trebale bi obeshrabriti ljude i tvrtke od zaduživanja za kupnju stanova, širenje i otvaranje tvrtki i akvizicije, čime bi se 'ohladilo' gospodarstvo i smanjili pritisci na cijene.

Loše vijesti - poput činjenice da je broj prodanih kuća pao za gotovo 20 posto prošle godine, a stotine bankarskih službenika izgubile su posao - u osnovi su znak da plan funkcionira. Tehnološki sektori, financije i kriptotržište, gdje su niske stope poticale rast, također su teško pogođeni promjenom.

No raste strah da bi usporavanje moglo izmaći kontroli. Bojazan je porasla nakon što su tri američke banke srednje veličine - Silicon Valley Bank, Signature Bank i First Republic - iznenada propale.

Zabrinutost se proširila i na Europu te je posrnulog švicarskog diva Credit Suisse preuzeo konkurent UBS.

Sad Fed signalizira da bi mogao zaustaviti podizanje kamatnih stopa jer želi vidjeti kako će gospodarstvo apsorbirati njegove dosadašnje poteze.

Trenutno se čini da je SAD u boljoj poziciji od mnogih drugih zemalja. Otvaranje radnih mjesta bilo je iznenađujuće otporno, unatoč velikim otpuštanjima u tvrtkama kao što su Amazon, Disney, Ford i Tyson Foods. S 3,4 posto, stopa nezaposlenosti u travnju bila je zapravo niža nego prije godinu dana - potpuno suprotno većini očekivanja.

Inflacija je također pala. U travnju je iznosila 4,9 posto, u usporedbi s pet posto u ožujku, što je pad s više od devet posto na vrhuncu u lipnju 2022. godine. Usporedbe radi, u Velikoj Britaniji inflacija je u ožujku iznosila 10,1 posto, a gospodarstvo u veljači uopće nije raslo.

Čak i uz usporavanje, MMF očekuje rast američkog gospodarstva od 1,6 posto u 2023. - najbrži od sedam velikih razvijenih ekonomija: Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Ujedinjenog Kraljevstva.

Međutim lekcije iz prošlosti pozivaju na oprez. Visoki troškovi zaduživanja u pravilu dovode do recesije i gubitka tisuća radnih mjesta. Većina ljudi očekuje da će se tako nešto dogoditi i ovaj put, počevši od druge polovice ove godine.

A ako inflacija - još uvijek znatno iznad cilja središnje banke od dva posto - potraje, kamatne stope mogle bi porasti još više.

Ulagači također vide veće rizike za banke, posebno manje regionalne zajmodavce, koji rade s tvrtkama za komercijalnu imovinu, a koje je pogodila manja potražnja za uredskim prostorima uslijed porasta rada na daljinu. Takve firme mogle bi imati problema s otplatom dugova.

Nervozan bankarski sustav znači još manje kredita, a čitavoj situaciji ne ide u prilog ni mogućnost bankrota SAD-a. Ministrica financija Janet Yellen prije nekoliko dana izjavila je da bi SAD-u moglo ponestati novca za plaćanje računa - a time i duga - već 1. lipnja.

Američko ministarstvo financija početkom godine došlo je do plafona zaduživanja od frapantnih 31,4 bilijuna dolara. Ako Kongres ne makne ograničenje zaduženja ili ga ne podigne, SAD bi mogao zakasniti u plaćanju kamata i glavnica obveznica, jednog od temelja globalnog financijskog poretka i, kako mnogi smatraju, jedne od najsigurnijih mogućih investicija.