Koliko su banke zaradile na 'švicarcima'?

Zbog tečaja švicarskog franka, u zadnje dvije godine korisnici dugoročnih kredita vezanih za švicarsku valutu izgubili su pozamašne iznose na tečajnoj razlici. Istovremeno, banke su zaradom na 'švicarcima' kompenzirale pad prihoda od kamata

Fluktuacija tečaja valuta kojima se banke koriste za osiguranje od tečajnih rizika kune kod dugoročnih kredita umnogome je utjecala na mjesečne rate korisnicima takvih kredita. U slučaju vezanosti kredita za euro smanjenje tečaja eura u zadnjih deset godina korisnici kredita uglavnom nisu osjetili, jer su banke povećavale kamate kako bi nadoknadili gubitak na osnovi tečaja.

Franak najjači od uvođenja kune

Prema statistici HNB-a, prosječan tečaj švicarskog franka 2000. godine iznosio je 4,9 kuna. Godinu kasnije on se povećava na 4,946 kuna, a 2002. na 5,049 kuna. Nakon toga uslijedilo je šest godina smanjenja prosječnog godišnjeg tečaja franka tako da je u 2008. iznosio 4,55 kuna. S prvim znakovima krize tečaj švicarskog franka počinje rasti. Godine 2009. prosječni godišnji tečaj iznosio je 4,86 kuna, prošle godine 5,28 kuna s tim da je njegov nagli rast započeo u ožujku prošle godine kada je dostigao pet kuna. Otad je franak doživio nagli i daleko najveći rast od uvođenja kune kao valute u Hrvatskoj. U zadnjem mjesecu prošle godine prosječan mjesečni tečaj iznosio je 5,71 kunu, a u siječnju ove godine 5,79 kuna. U veljači je prosjek franka snižen na 5,71 kunu, a u ožujku malo povećan na 5,74 kuna. U travnju je prosječni tečaj iznosio 5,67 kuna. Za razliku od franka, euro je u odnosu na kunu od 2000. godine imao stalni pad tečaja u godišnjem prosjeku; 2000. je iznosio 7,6 kuna da bi prošle godine bio 7,28 kuna.

I u slučaju vezanosti kredita za franak, većina banaka prije krize povećavala je kamate. U nekim slučajevima i do dva posto. Opravdanje za to imali su u smanjenju tečaja franka u odnosu na kunu. Povećanje kamata prouzročilo je to što su banke s dobiti od za njih povoljnih tečajnih razlika franka i kune dodatno ublažavale pad dobiti od kamata u krizi.

Naglim rastom tečaja franka u odnosu na kunu, korisnici kredita vezanih deviznom klauzulom za švicarsku valutu od ožujka prošle godine imali su naglo povećanje svojih mjesečnih rata kredita.

Zarada na 'švicarcima' umanjila pad prihoda od kamata

Prema podacima HNB-a prihodi banaka u Hrvatskoj od kamata u zadnjih deset godina dostigli su 68,5 milijardi kuna. Od toga prihodi od kamata na stambene kredite iznosili su 19,2 milijarde. Od 2001. do 2008. povećanje prihoda od kamata godišnje je raslo preko milijardu kuna. 2001. ti su prihodi iznosili 3,2 milijarde kuna, a 2008. narasli su na 9,6 milijardi.

S krizom je uslijedilo usporavanje rasta te dobiti. 2009. prihod je bio 9,9 milijardi, a prošle godine veći za samo stotinjak milijuna kuna. Prošle su godine samo prihodi od kamata na stambene kredite imali rasta prihodi od kamata na druge kredite pa i na kamate po kreditnim karticama i minusima na tekućim računima smanjeni. Rast prihoda od kamata kod stambenih kredita može se zahvaliti prihodima od za banke povoljnim tečajnim razlikama švicarskog franka i kune.

Onaj tko je, primjerice, uzeo dugoročni kredit s deviznom klauzulom vezanosti kredita za švicarski franak 2000. godine, kada je prosječni tečaj franka iznosio 4,9 kuna, imao je vrlo male promjene mjesečnih rata kredita do 2005. Nakon toga sve do početka krize uslijedilo je smanjenje tečaja franka u odnosu na kunu te su korisnici kredita imali povoljniji tečaj, a mjesečne su im se rate smanjile za nekoliko desetina kuna, zavisno od iznosa glavnice kredita.

Međutim, banke su sa smanjenjem tečaja korisnicima kredita povećavale kamatu, neke banke i do dva posto, kako bi nadoknadile gubitak zbog nepovoljnog tečaja. Tako se korisnicima kredita nakon kratkog blagog smanjenja mjesečnih rata zbog povećanja kamata mjesečne rate povećavaju po nekoliko stotina kuna, kreditima od negdje 100 tisuća eura skoro 1.000 kuna, a kreditima s većim glavnicama kod pojedinih banaka i preko 1.000 kuna.

Pri tome valja istaknuti da pojedine banke nisu povećavale kamate. U ožujku 2009. kada počinje nagli rast tečaja franka korisnicima kredita mjesečne se rate dodatno povećavaju, zavisno od iznosa glavnice, ali opet za nekoliko stotina kuna ili kod kredita s većim glavnicama i preko 1.000 kuna. U takvoj situaciji kada su korisnici kredita dva puta imali ogromno povećanje mjesečnih rata posljednjih mjeseci neke banke smanjuju kamatu za 0,25 posto, a neke to najavljuju u sljedećim mjesecima.

Tečaj franka ugrozio zaduženost

U izvješću Hrvatske narodne banke Financijska stabilnost broj 6. iz ove godine navodi se da nakon poboljšanja pokazatelja zaduženosti kućanstava u 2009; tijekom 2010. dolazi do njihova pogoršanja pod utjecajem jačanja tečaja švicarskoga franka i pada njihova raspoloživoga dohotka. 'Od sredine 2009. kućanstva se kontinuirano razdužuju, iako je njihov dug u 2010. nominalno porastao pod utjecajem snažnog jačanja tečaja švicarskog franaka, u kojemu je izražena otprilike trećina svih bankovnih kredita odobrenih kućanstvima', navodi se u izvješću HNB-a te dodaje kako prošle godine 'novoodobreni stambeni i hipotekarni krediti te krediti za kupnju automobila još nisu počeli jače rasti, pa je ubrzanje godišnjeg rasta ukupnih stambenih kredita (krajem rujna 6,1 posto) ponajprije posljedica tečajnih promjena povezanih s jačanjem švicarskog franka (dvije trećine ukupnog rasta stambenih kredita).

Budući da je procjena analitičara da je franak dostigao svoj tečajni maksimum i da bi trebao uslijediti njegov postupni pad prema drugim valutama, ostaje vidjeti kako će banke reagirati na to. S obzirom na povećanje kamata na kredite vezane za švicarski franak i na nagli rast tečaja švicarskog franka, mjesečne rate korisnicima stambenih kredita porasle su prosječno između tisuću i dvije tisuće kuna.