Prvi kontejnerski vlak na relaciji Rijeka – Beograd prošli je tjedan dostavio prvu rundu takvog tereta u glavni grad Srbije u okviru prekograničnog projekta dviju državnih željeznica. Suradnjom u okviru projekta 'Go rail, go green' tvrtka Agit, iz sastava HŽ-a, i Željeznice Srbije nastoji većinu roba koju danas na toj trasi prevoze kamioni preusmjeriti na željeznicu, priopćio je Agit
U Agitu kažu da su financijske i energetske uštede glavni razlozi za povećanje udjela kontejnerskog prijevoza robe na relaciji Rijeka - Beograd. Prema proračunima prometnih stručnjaka, za transport robe željeznicom potrebno je dva do 2,7 puta manje energije nego za isti takav transport kamionima. Uštedama na energiji moći će ponuditi niže troškove transporta robe od onih kod kamionskog prijevoza
Po toj računici, za jednaku količinu robe, odnosno jedan brodski kontejner, na relaciji Rijeka - Beograd kod prijevoza kamionom u atmosferu se ispusti 38 tona CO2, a željeznicom do terminala Beograd ispušta se 11 tona CO2, stakleničkog plina čiji je rast koncentracije u atmosferi najvažniji pokazatelj doprinosa čovjekovih aktivnosti klimatskim promjenama.
'Na godišnjoj razini danas se 75 posto kontejnera iz Luke Rijeka transportira kamionima, pa je lagano izračunati učinak njihove emisije štetnih plinova za okoliš i svih prednosti provedbe ovog projekta koji je otvorio prvi kontejnerski vlak iz Rijeke do Beograda', kaže Sanela Dropulić iz Agita.
Za transport od luke Rijeka do Beograda zasad je uspostavljena stalna željeznička transportna linija na kojoj kontejnerski vlak prometuje dva puta tjedno. Osim rasporeda dolaska i polaska s odredišta, vlasnik putem informacijskog sustava može pratiti kretanje pozicije svoje robe jer su kontejneri opremljeni GPS plombama.
Dropulić dodaje da je projekt 'Go rail, go green' Agit s partnerima prijavio Europskoj uniji za financiranje dijela prijevoznih troškova iz fonda Marco Pollo II. U projektu sudjeluju još HŽ Cargo (kao vlasnik Agita), Željeznice Srbije i ŽIT Beograd. Odluka na natječaju EU-a čeka se do početka 2013. godine.
'Projekt treba potporu EU-a jer se posljednjih godina državna strategija financiranja usmjeravala na transport cestom. Infrastruktura i promet cestom znatno više se subvencionirao unatoč preporuci EU-a u pravcu zaštite okoliša i snažnije upotrebe željeznica. Sada se toj preporuci vraćamo', objašnjava Dropulić.
Državna kompanija Agit godišnje preveze četiri milijuna tona robe u 35 tisuća kontejnera.
EU je fond Marco Polo II je osnovala radi smanjenja opterećenja cestovnog prometa i smanjenje njegova negativnog učinka na okoliš kroz usmjeravanje prometa s cesta na priobalnu plovidbu, željeznicu i unutarnju plovidbu. Program od 450 milijuna eura traje od 2007. do 2013. godine tako da Agit hvata zadnji vagon za financiranje.
Isprva je zamišljen samo za članice EU-a, ali Republika Hrvatska još u jesen 2008. godine potpisala je Memorandum s Europskom komisijom i dobila pravo na sudjelovanje.
Natječaje Marco Pollo II raspisuje jednom godišnje, a prijavljuju se projekti na međunarodnim prometnim dionicama, koje provode konzorciji sastavljeni od najmanje dva ili više subjekta iz najmanje dvije različite države članice ili jedne države članice i jedne bliske treće zemlje.
