Ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručio je nakon sastanka da se tek treba odrediti lista proizvoda koja će se dodati na popis, ali i ograničene cijene po kojima će se prodavati. Istaknuo je kako će na listi biti više zdravijih proizvoda.

Predsjednica Saborskog odbora za poljoprivredu, Marijana Petir istaknula je kako je zatražila uvođenje mjera protiv nepoštenih trgovačkih praksi te poboljšanja kontrole kvalitete prehrambenih proizvoda, naročito onih iz uvoza. Zatražila je i smanjenje PDV-a za domaće poljoprivredne proizvode. No, na taj će način biti teško regulirati cijene.

'Kad imate tu mjeru, ona može nekada dati rezultate i to ne samo u Hrvatskoj. Ja ću podsjetiti vaše gledatelje tamo osamdesetih godina inflacija, recimo u Izraelu. Pa jedna od mjera je bila zamrzavanje, ali ona mora biti kratka, strogo kontrolirana, dakle, da se resetira, prije svega, socijalna politika. Ali, to ne može biti ekonomska politika. Kad to tako radite, onda u stvari što vam procvjeta je crno tržište, jer će se nabavljati robe na nekakav drugačiji način, prelamat će se cijene na druge proizvode koji nisu pod kontrolom, pa će njihove cijene rasti i izazvat će se umjetna nestašica tih proizvoda jer naprosto na taj način nije moguće smisleno voditi ekonomsku politiku', rekao je profesor političke ekonomije Luka Brkić za RTL Direkt.

'Inflacija pohlepe'

On smatra da je najveći problem u tržištu koje nije regulirano, niti je konkurentno. Podsjetio je na riječi guvernera Borisa Vujčića da građani trebaju kupovati tamo gdje je jeftinije. Brkić upozorava da u Hrvatskoj takvog izbora nema previše.

'Nisu samo u pitanju previsoke trgovačke marže, nego čitav taj lanac, dakle od proizvođača, dobavljača do naravno, trgovaca, odnosno do maloprodaje. Tržište mora biti tržište konkurencije, dakle konkurentno tržište. Tada vrijedi ponuda, potražnja i sve ove priče. Ako toga nemate, onda to sve skupa ne vrijedi. To je, dakle, naprosto druga pozicija. I onda ovdje, kad imate neregulirano tržište, onda imate ovo što mi imamo, taj dio koji se zove inflacija pohlepe', rekao je Brkić prebacivši lopticu odgovornosti na Vladu, Hrvatsku narodnu banku i Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja.

Guverner HNB-a, Boris Vujčić prokomentirao je nakon sastanka, kako građani imaju percepciju da je sve poskupjelo za 35 do 36 posto. Istaknuo je da se to može usporediti sa stvarnim poskupljenjima hrane u protekle četiri godine. Zbog toga, smatra on, građani ne vide poskupljenje drugih proizvoda i usluga. Tako strši podatak da su tijekom protekle godine najviše poskupjeli hoteli i restorani.

'Rast cijena je očekivan. On je postao standardna činjenica koju nije lako obuzdati ni na europskoj razini, a kamoli u Hrvatskoj. Jako puno proizvoda koji se prodaju u Hrvatskoj dolaze sa drugih tržišta, EU ili svjetskog tržišta i inflacija je činjenica u cijeloj EU. Rast cijena je očekivan, bilo bi dobro da on bude što niži, što se nažalost ne događa u Hrvatskoj. On je jednim dijelom potaknut najnovijim rastom cijena energije, ali i svim svjetskim trendovima zbog kojih jako malo tržišta ima deflacijska kretanja. Najviše vidimo inflatorna kretanja i nigdje se ne očekuje bitno zaustavljanje inflacije', prokomentirao je za Lider menadžer i stručnjak za trgovinu Dragan Munjiza.

Nadoknađivanje marže

Zbog te mjere bi, smatra on, trgovci mogli biti prisiljeni podizati cijene drugih proizvoda kako bi nadoknadili umanjenu maržu. To bi se trebalo vidjeti u prvim mjesecima primjene proširenog popisa proizvoda s ograničenim cijenama. Kako je najavio ministar Šušnjar, popis s definiranim proizvodima i cijenama trebao bi biti donesen do kraja siječnja. 

'Trgovcima je već i prva mjera smanjila bruto maržu u jednom dijelu, koji su onda oni pokušali nadoknaditi na drugim proizvodima i to će se i dalje događati. Ukoliko će zavladati trend da tih proizvoda mora biti i da će to biti veliki prekršaj, da li od strane tržišne inspekcije, novinara ili proizvođača, trgovci će malo više dignuti druge cijene i tako izbalansirati maržu, ali u prvom momentu, prvih par mjeseci, to će biti udar na njihovu bruto maržu kao što je bila i prva odluka', zaključio je Munjiza.