U Vodiču za preživljavanje, kojeg objavljujemo uz novi broj Lidera, navodimo 100 mjera kojima država, zasad u dva paketa, pokušava spasiti gospodarstvo
Vlada je popustila žestokim zahtjevima poduzetnika. Dva tjedna nakon prvog paketa mjera, u kojima je uglavnom odgađala obveze tvrtki prema državi, tu odgodu pretvorila je u djelomični ili potpuni otpis poreznih obveza i doprinosa za trajanja koronakrize. Među stotinu mjera povećala je i mjesečnu potporu zaposlenima u pogođenim tvrtkama – s 3250 na 4000 kuna.
No to nije zaustavilo val otkaza. Od sredine ožujka do srijede broj nezaposlenih povećan je za više od 16.000, čemu treba dodati desetak tisuća radnih mjesta koja se zbog sezonalnosti obično otvaraju u ožujku. Dakle, već je izgubljeno 26.000 radnih mjesta, broj nezaposlenih već je prešao 150.000 i svakog dana raste za više od tisuću.
Cijeli svijet zbraja financijske gubitke, a Hrvatska će biti dodatno pogođena zbog prevelike ovisnosti o turizmu, koji je globalno najizloženiji posljedicama koronakrize. Stoga se može očekivati dramatičan pad BDP-a i recesija koja će biti žešća od prethodne, pa i novi paketi državnih mjera. Poduzetnicima vjerojatno ni to neće biti dovoljno, a građani očekuju i izravne poteze usmjerene prema njima. Jedan od njih jest najavljeni moratorij na ovrhe i deložacije. 
Vlada je tek u drugom paketu mjera diskretno spomenula otvaranje pregovora o plaćama sa sindikatima državnih i javnih službi. Samo dva tjedna prije činilo se da misli kako će proći bez takvih rezova.
Jedna od ključnih mjera je moratorij na otplatu kredita. Država zasad nije uskočila sa svojim jamstvima, što banke očekuju jer im nije dovoljno HNB-ovo ublažavanje supervizorskih mjera i kriterija.
Poduzetnicima stotinu dosad predloženih mjera vjerojatno neće biti dovoljno, a građani očekuju i izravne poteze države usmjerene prema njima. A uoči Uskrsa svi ponajprije iščekuju najavljeno otvaranje tržnica.
