Najnovija smanjenja troškova monetarne regulacije kompenzirat će rast troškova izvora sredstava banaka do kojeg je došlo u razdoblju eskalacije globalne krize nakon rujna 2008. tvrde u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB)
Međutim, i dalje djeluju svi prijašnji pritisci na povećanje kamatnih stopa. Početak otpuštanja monetarne regulacije iz listopada i studenoga neće trajno otkloniti te pritiske, osim ako ne uslijedi razdoblje fiskalne restrikcije i monetarne relaksacije, prenosi SEEbiz.eu.
Smanjeni troškovi regulacije potječu od ukidanja granične obvezne pričuve i smanjenja stope obvezne rezerve za tri postotna boda. Smanjenje stope obvezne rezerve u studenom ne predstavlja fundamentalno rasterećenje, već samo kompenzaciju za promjenu u sustavu održavanja rezervi (nepriznavanje gotovine u održavanje rezerve) iz mjeseca rujna. Neto učinak rujanskoga efektivnog povećanja i studenačkoga smanjenja stope obvezne rezerve kreće se oko jednog postotnog boda
Zbog toga gotovo cjelokupno smanjenje regulacijskog opterećenja potječe od ukidanja granične obvezne pričuve. U uvjetima krize eskaliraju rizici koji su inače vrlo mali ili se uopće ne vide. Dodaju li se tome uobičajeni kreditni, tržišni i operativni rizici koji se također pojačavaju u uvjetima krize, očito je da će se kamatne stope sljedećih mjeseci kretati pod pretežitim utjecajem teško predvidivih i međuzavisnih premija na rizike.
Do sredine rujna 2008. u cijelom je svijetu prevladavalo mišljenje da će ovo biti „obična“ kriza koja neće snažnije zahvatiti tržišta u razvoju. U samo nekoliko tjedana slika se potpuno promijenila: Island, Ukrajina, Mađarska, Pakistan, Latvija ..., nižu se žrtve koje traže izlaz iz krize uz pomoć MMF-a.
Hrvatska je uspješno prebrodila prvi val krize. Nije se našla na listi „oboljelih“ država iako su mnogi zbog visine vanjskoga duga predviđali upravo takav ishod. Potvrđeno je da je vanjski dug posljedica, a ne uzrok ekonomskih procesa te da njegova visina u krizi nije presudna ako su fundamenti zdravi
Tri su fundamentalna čimbenika doprinijela relativnom imunitetu Hrvatske u dosadašnjemu tijeku financijske krize: visoka kapitalizacija banaka, tj. visok stupanj financijske stabilnosti, visina međunarodnih pričuva središnje banke i devizne likvidnosti općenito te smanjenje (iako presporo) fiskalnoga deficita od 2004. naovamo
