Jože Damijan, ekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, u razgovoru za Poslovni dnevnik govori o uzrocima i razmjerima gospodarske krize u Sloveniji. Osvrće se na niz loših poteza prve vlade Janeza Janše i njegovog nasljednika Boruta Pahora, koji su doveli slovensko gospodarstvo u ćorsokak
Prvoj vladi Janeza Janše zamjera što u razdoblju od 2005. do 2007. godine nije provela najavljene reforme, zbog čega je gospodarstvo krizu dočekalo manje konkurentno. Posebno se osvrće na uzroke bankarske krize koja upravo trese Deželu. 'Janšina vlada nije htjela privatizirati dvije najveće banke - Novu ljubljansku banku (NLB) i Novu kreditnu banku Maribor (NKBM), a usto je država kao najveći vlasnik slabo nadzirala njihovo poslovanje. Tih su godina banke odobrile najveći broj tzv. tajkunskih kredita, pri čemu su se kratkoročno zadužile u inozemstvu. Kad je u ljeto 2008. godine nastupila kriza dočekali smo ju s nekonkurentnim i jako zaduženim tvrtkama i bankama', ističe Damijan.
Vladi Boruta Pahora, koja je mandat preuzela krajem 2008. godine, pripisuje četiri temeljne greške. Prvo, povećala je plaće u javnom sektoru za 10 posto, što su pratile i mirovine i socijalna davanja, zbog čega su se troškovi u državnom proračunu povećali za milijardu eura. Paralelno su fiskalni prihodi pali za milijardu eura.
Drugo, vlada je administrativnom odlukom povećala iznos minimalne plaće za 25 posto, čime je dodatno smanjila konkurentnost tvrtkama. Treće, nisu odmah na početku mandata sanirali banke, što je produbilo kreditni grč, zbog čega su propale mnoge tvrtke.
I četvrto, od 2009. do 2011. se država dodatno u inozemstvu zadužila za sedam milijardi eura, a većina tog iznosa bila je namijenjena za veće plaće i mirovine, kao i za depozite u bankama. To je zaduženje bilo potpuno neproduktivno, a aktualnoj se vladi sad smanjila mogućnost da lakše sanira banke i aktivno probudi gospodarstvo.
Za Damijana su nelikvidnost banaka, prezaduženost tvrtki i slaba izvozna potražnja tri ključna problema u kojima se trenutno nalazi slovenska ekonomija. 'Zbog ovakve situacije ni tvrtke s dobrom perspektivom ne mogu dobiti kredite jer su nelikvidne, a uvjeti kreditiranja su zaoštreni. S druge strane, imamo prezadužena poduzeća kojima banke neće odobriti nove, a pogotovo ne refinancirati postojeće kredite. U Sloveniji je trenutno na djelu klasični kreditni grč koji čitavo gospodarstvo vuče u provaliju', smatra Damijan.
Prema njegovom mišljenju, predstojeća sanacija banka dovest će do ogromnog povećanja proračunskog deficita i javnog duga. 'Ukupan iznos loših kredita je od šest do osam milijardi eura odnosno 15 posto ukupne bilance banaka. Ako bi država u cijelosti preuzela ta opterećenja na sebe, tekući proračunski deficit povećalo bi se na 17 do 25 posto BDP-a. To su ogromne cifre ako znamo da je 'bail-out' američkih banaka bio pet posto BDP-a ili u Velikoj Britaniji je to bilo devet posto', navodi Damijan.
Da bi se što bezbolnije provela sanacija bankarskog sustava, predlaže privatizaciju dviju manjih banaka - NKBM-a i Abanke - te prodaju nebankarskog dijela imovine Nove ljubljanske banke. To se odnosi na udjele u tvrtkama poput Mecratora, Pivovarne Laško, Merkura... Kada je riječ o prodaji Mercatora Agrokoru, Damijan smatra da bi se to moralo dogoditi. 'Svaki normalni vlasnik bi, primjerice, od NLB-a ili Pivovarne Laško, koji su sad u tako slaboj financijskoj situaciji, zahtijevao da proda kapitalne udjele u nematičnom poslovanju. Iskreno rečeno, bojim se da bi si slovenska politika radije odsjekla ruku nego dozvolila Agrokoru da preuzme Mercator. No moguće je uvijek da se dogodi iznenađenje', zaključuje Damijan.
