Usvajanje uredbe o kriptovalutama velik je korak prema regulaciji tržišta kriptoimovine. Zbog nedostatka pravne zaštite tržišta kriptovaluta pogodno su tlo za brojne vrste prijevara, od klasičnih Ponzijevih shema, preko izdavanja lažnih kriptovaluta, do manipuliranja tržišnim cijenama kriptoimovine.

Kako na razini Europske unije ne postoji jedinstvena regulativa, države članice su na različite načine pristupile rješavanju ovog problema. Neke države, poput Njemačke, proširile su primjenu regulative o financijskim uslugama i na kriptoimovinu dok je većina članica, uključujući Hrvatsku, prepustila to tržište samoregulaciji.

U Hrvatskoj je jedina mjera zaštite ulagača vezana uz provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, temeljem kojeg Hanfa vodi popis društava što se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanja skrbničke usluge novčanika te nadzire provode li takve osobe i društva sve mjere i postupke propisane tim zakonom. U Hrvatskoj je trenutno registrirano 18 trgovačkih društava koja pružaju takve usluge.

Međutim ne postoji nikakva zakonska regulativa koja uređuje licenciranje tih društava, pravila trgovanja, zaštitu ulagača i ostala pravila koja vrijede za investicijska društva što pružaju investicijske usluge sukladno Zakonu o tržištu kapitala.

Kako bi se zaštitile osobe koje ulažu u kriptovalute i sačuvala financijska stabilnost, na razini Europske unije je nakon više od dvije godine intenzivnih pregovora donesena regulativa kojom se povećava transparentnost i uspostavlja sveobuhvatni okvir za izdavatelje i pružatelje usluga na tržištu kriptoimovine.

Novim pravilima obuhvaćeni su izdavatelji korisničkih tokena, tokena vezanih uz imovinu i stabilnih valuta (stablecoina). Obuhvaćeni su i pružatelji usluga kao što su mjesta trgovanja i lisnice (walleti) u kojima se drži kriptoimovina. Cilj je regulatornog okvira zaštititi ulagatelje i očuvati financijsku stabilnost, a istodobno omogućiti inovacije i potaknuti privlačnost sektora kriptoimovine, kažu iz Vijeća EU-a.

Uredba definira kriptoimovinu kao bilo koji digitalni prikaz vrijednosti ili prava koji se može prenositi i pohranjivati elektronički, pomoću blockchaina ili druge tehnologije. Kriptoimovina se dijeli u tri skupine koje bi trebalo razlikovati i na koje bi trebalo primjenjivati različite zahtjeve, ovisno o rizicima koje nose. Klasifikacija se temelji na tome nastoji li kriptoimovina stabilizirati svoju vrijednost vezivanjem uz drugu imovinu.

Prva vrsta sastoji se od kriptoimovine čiji je cilj stabilizirati svoju vrijednost vezivanjem uz samo jednu službenu valutu. Funkcija takve kriptoimovine vrlo je slična funkciji elektroničkog novca i definira se kao 'tokeni e-novca'.

Drugu vrstu kriptoimovine čine 'tokeni vezani uz imovinu', čiji je cilj stabilizirati svoju vrijednost vezivanjem uz drugu vrijednost ili pravo ili njihovu kombinaciju, uključujući jednu ili više službenih valuta. Ta druga vrsta obuhvaća svu ostalu kriptoimovinu, osim tokena e-novca, čija je vrijednost osigurana imovinom.

Treću vrstu čini širok raspon kriptoimovine namijenjene omogućavanju digitalnog pristupa robi ili usluzi te temeljene na tehnologiji blockchain, uključujući korisničke tokene.

Pritom treba naglasiti da se uredba ne odnosi na svu kriptoimovinu. Tako, primjerice, ne obuhvaća digitalne valute koje izdaju središnje banke ili druge javne međunarodne organizacije. Također, ne pokriva instrumente kriptoimovine kao što su prenosivi vrijednosni papiri, strukturirani depoziti, e-novac i sl., na koje se primjenjuje europska regulativa o financijskim uslugama. Uredbom nisu regulirani ni nezamjenjivi tokeni (NFT-ovi), a koji predstavljaju predmete kao što su likovna umjetnost, glazba ili videozapisi.

Što se tiče subjekata koji posluju s kriptoimovinom, uredba definira izdavatelje i pružatelje usluga. Izdavatelji su pravne osobe koje javno nude bilo koju vrstu kriptoimovine ili traže njeno uvrštenje na platformu za trgovanje. Pružateljima usluga smatraju se osobe koje obavljaju poslove skrbništva i upravljanja kriptoimovinom, upravljanja platformom za trgovanje, razmjene kriptoimovine za fiducijarni novac ili drugu kriptoimovinu, izvršavanja naloga, usluga provedbe ponude, odnosno prodaje kriptoimovine, zaprimanja i prijenosa naloga te savjetovanja o kriptoimovini.

Prije pokretanja poslovanja poduzetnici će morati ishoditi odobrenje za rad od regulatornog tijela (Hanfa u Hrvatskoj).

Ako žele ponuditi ili staviti svoju kriptoimovinu na tržište, izdavatelji će morati objaviti tzv. bijelu knjigu i ishoditi odobrenje regulatornog tijela. Riječ je o dokumentu koji se po svojem sadržaju može usporediti s prospektom izdanja dionica.

Izdavatelji tokena e-novca i druge kriptoimovine morat će samo obavijestiti regulatora o tom dokumentu i neće trebati ishoditi odobrenje. Izdavatelji, ponuditelji i platforme za trgovanje odgovarat će imateljima kriptoimovine ako informacije navedene u bijeloj knjizi nisu potpune i jasne.

Posebno su regulirani tzv. značajni tokeni. Riječ je o kriptoimovini koju bi mogao koristiti velik broj imatelja i mogla bi značajno utjecati na financijsku stabilnost. Takva imovina podlijegat će strožem nadzoru nacionalnih regulatornih tijela i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.

Početak primjene uredbe na nacionalnim razinama očekuje se krajem 2024. ili početkom 2025. godine, ovisno o trenutku objave u Službenom listu EU-a, što se očekuje u lipnju ove godine.

Nema sumnje da će uredba povećati transparentnost trgovanja kriptoimovinom i smanjiti rizike od prijevara. Za izdavanje i trgovinu značajnim dijelom kriptoimovine vrijedit će slična pravila kao za instrumente tržišta kapitala (dionice, obveznice, fondovi).

No dio kriptoimovine i dalje ostaje u sivoj zoni te podložan manipulacijama. Stoga će ulagači trebati biti na oprezu te se dobro informirati o izdavateljima i imovini koju plasiraju na tržište. Također, trebat će dobro provjeriti tvrtku za pružanje usluga s kojom stupaju u poslovni odnos.

Treba naglasiti i to da ova uredba neće smanjiti tržišne rizike koji utječu na visoku volatilnost cijena kriptoimovine.