Realno smanjenje prihoda, povećanje nezaposlenosti i strah od gubitka posla osnovni su činioci koji su utjecali na nove obrasce ponašanja hrvatskih potrošača.

Statistički podaci jasno pokazuju da se kupovna moć prosječnog hrvatskog potrošača smanjuje i trenutno iznosi samo 4.800 eura godišnje. Još porazniju sliku daju ankete o odnosu prihoda i zadovoljenju potreba. Zadnje takvo istraživanje agencije Gfk pokazuje da prosječno tročlano kućanstvo raspolaže sa 6.350 kuna mjesečno, a prema vlastitoj procjeni za zadovoljenje potreba trebaju oko 8.700 kuna mjesečno.

Osim objektivnih pokazatelja na građane utječu sveukupna društveno-ekonomska situacija, tako da danas čak 32 posto građana izjavljuje da jedva spaja kraj s krajem (u 2010. bilo ih je 18 posto), 53 posto da im je teže nego što je bilo, ali da još uvijek mogu normalno živjeti, a svega 14 posto građana izjavljuje da zna da je kriza u državi, ali da ju osobno nisu osjetili.

Rezultati istraživanja pokazuju da je dugotrajna kriza prisilila hrvatske građane da postanu racionalniji kupci. Racionalniji pristup kupnji znači da više razmišljamo gdje i što kupujemo, idemo češće u manje kupovine, pratimo akcije, čekamo sniženja i češće idemo u diskonte.

Trendovi u kretanju potrošačkih navika utjecali su i na prilagođavanje trgovaca novoj realnosti. Tako se u se u 2010. pojavila dva nova trenda koja su postigla značajan uspjeh kod potrošača – kolektivna kupnja i 'akcije radi akcije' (prodajna mjesta sa sniženjima tijekom cijele godine).

Od postojećih trgovačkih formata, krizi su se najbolje prilagodile drogerije. Cijene, koje su u drogerijama u prosjeku snižene čak 17 posto, sigurno su jedan od glavnih faktora koji utječu na porast količinske prodaje od čak 82 posto. Uz to su drogerije su koristile i druge metode privlačenja kupaca poput akcijskih prodaja.

Unatoč recesijskom okruženju, u posljednjih nekoliko mjeseci ipak se osjećaju znakovi promjene raspoloženja potrošača, o čemu svjedoči rast Gfk-ovih indeksa povjerenja potrošača i sklonosti potrošnji.