Pad prihoda je zabilježen u fiksnoj telefoniji, no to se dogodilo zbog sve većeg širenja mobilne telefonije, ali i činjenice da su korisnici prešli drugim fiksnim operaterima. Sve je to T-HT nadoknadio širenjem Internet usluga.

Porez od šest posto na mobilnu telefoniju težak je udarac za teleoperatere, no s jedne strane je taj namet imao svoju svrhu - punjenje proračuna. Na godišnjoj razini, gubici zbog toga iznose oko 300 milijuna kuna. Još bi jedan udarac sektoru moglo nanijeti registriranje prepaid korisnika. U Hrvatskoj postoji oko četiri milijuna takvih korisnika, a trošak registracije je od 70 do 100 kuna po broju.

'Osim što je upitna zakonitost postupka, oko čega se vodi rasprava s nadležnima u državi, ako se kani s time krenuti - treba čekati bolje vrijeme', kaže Mudrinić, te dodaje kako bi trošak pao na tri operatera.

Vlasnik DTK je Hrvatski telekom, piše u zakonu; međutim, kad je to osporeno, država je uvela zakon kojim je utvrđen mehanizam tzv. pravog puta. Tamo gdje nema uređenog odnosa s vlasnikom zemljišta, T-HT koristi tu infrastrukturu uz naknadu i registraciju. To ne funkcionira u Zagrebu, gdje se još uvijek spore Grad i T-HT.

Kad je riječ o kriznom porezu, pravo je pitanje za Mudrinića zašto je Vlada prošle godine dovedena u situaciju da ovakav namet i uvodi. Obeshrabrila je gospodarstvo i građane za daljnje trošenje.

'Krizni porez treba ukinuti što prije', zaključio je Mudrinić. Ključ je u reformama javne uprave, zdravstvenog sustava, poljoprivrede i brodogradnje te ukidanju određenih poreza i parafiskalnih nameta. Iz krize bismo, ako se trgnemo, mogli krajem ove godine, a ako ne - ni sljedeća nam godina ne izgleda dobro.