Posljednjih mjeseci hrvatska kuna u beogradskim mjenjačnicama jedna je od najtraženijih inozemnih valuta, piše Poslovni dnevnik. Turisti iz Srbije koji ljetuju u Hrvatskoj izračunali su da im je jeftinije kunu kupovati u Srbiji, nego svoje eure mijenjati u Hrvatskoj. Donesu li pak srpske dinare u Hrvatsku, neće ih imati gdje zamijeniti jer domaće mjenjačnice ni banke za tu valutu - nisu zainteresirane.

Povećana potražnja za kunama u Srbiji objašnjava se sve većim zanimanjem tamošnjih turista da ljetni odmor provedu na hrvatskoj obali Jadrana. U srpskim mjenjačnicama kuna se kupuje za 11,5, a prodaje za 13 dinara. Potražnja daleko nadmašuje ponudu pa kuna nema u količinama koje bi zadovoljile potražnju jer je više srpskih turista koji odlaze u Hrvatsku nego onih kojih dolaze iz nje.

U mjenjačnicama ističu da je potražnja za kunom veća od ponude jer srpske banke, izuzev Société Générale, ne posluju s kunom. No, tečaj u Société Générale nepovoljniji je od onog u mjenjačnicama jer je za jednu kunu potrebno izdvojiti 14 dinara. Ne promijene li dinare u eure u Srbiji, srpski turisti neće ih moći promijeniti u Hrvatskoj. Iako je ovogodišnja kampanja za spas turističke sezone srpske goste mamila sloganom “Tako lepa, a tako blizu“ hrvatske mjenjačnice i poslovne banke nisu zainteresirane za novac srpskih turista - osim ako se ne radi o eurima. Niti jedna od desetak mjenjačnica koje je Poslovni dnevnik kontaktirao na tečajnoj listi nema dinare.

U zagrebačkoj mjenjačnici Colloseum, u četiri i pol godine koliko mjenjačnica posluje ne sjećaju se kad je posljednji puta netko pitao za prodaju niti kupnju srpskog dinara. Slično kažu i u mjenjačnici Accenseo. 'Srpski dinar možemo staviti na listu, ali nema potrebe jer nam ga vrlo rijetko donose', kažu u Accenseu. Niti u osječkoj mjenjačnici Žderić ne otkupljuju dinare, unatoč blizini susjedne države. 'Klijenti već znaju i obično donose eure', kažu u toj mjenjačnici. Budući da mjenjačnica ima ugovorne odnose sa svojom bankom, načelno je pravilo da na tečajnoj listi ima iste valute kao i njezina banka čime ima zagarantirani otkup i prodaju.

U domaćim se mjenjačnicama (i bankama) najviše trguje europskom valutom, a ne primjećuju niti povećanu ponudu dinara. U većini čak 90 posto prometa čini euro, a ostatak su američki dolar, i švicarski franak te funta i bosansko-hercegovačka marka. Manje mjenjačnice drže se ‘većih’ valuta tako da ne primaju mađarsku forintu, poljski zlot ni češku krunu. No, za razliku od srpskog dinara te se europske valute mogu zamijeniti u poslovnim bankama. U pet najvećih domaćih banaka, Zagrebačkoj, Privrednoj, Erste i Raiffeisenu ne primaju srpski dinar. U Hrvatskoj narodnoj banci turistima poručuju da prije putovanja provjere u bankama nude li takvu mogućnost jer je stvar poslovne odluke banke kojim će se kupoprodajama deviza baviti. Inače, lani je srpskih turista samo u Istri bilo oko 80.000. Ove godine Jatova linija za Pulu najrentabilnija je linija tog avioprijevoznika. Zrakoplovi koji lete na relaciji od Beograda do Pule gotovo su popunjeni do posljednjeg mjesta.