Ulaganje u najveće američke dioničke indekse od 2019. pozitivno bi utjecalo na vaš portfelj, čak i s obzirom na to da je na tržište kapitala negativno utjecalo nekoliko okolnosti kao što su inverzna krivulja prinosa, zaoštravanje monetarnih mjera popuštanja sa strane FED-a, ubrzavajuća inflacija i ruska invazija na Ukrajinu. Ipak, pozitivan sentiment poprilično se dobro drži na financijskim tržištima. Regija i dalje nudi solidan dividendni prinos koji bi trebao biti privlačan za investitora s očekivanim dividendnim prinosom SBITOP-a od 6,3 posto.
Vrlo izazovan kvartal završio je prošli tjedan s glavnim globalnim i regionalnim dioničkim indeksima koji su pokazali najgore rezultate u dvije godine. Nemir koji je mučio tržišta dionica potaknut je porastom inflacije na najviše razine u posljednjih nekoliko desetljeća, prekidom već rastegnutih lanaca opskrbe uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu i očekivanjima dizanja kamatnih stopa kroz gospodarstva, koje utječu na diskontne stope i rezultiraju bijegom likvidnosti iz tržišta kapitala. Pad vrijednosti dioničkih tržišta u prvom tromjesečju 2022. i dalje je u prosjeku pet puta manji od pada izazvanog koronakrizom u prvom tromjesečju 2020. kada je zabilježen prosječni pad od 25 posto. U odnosu na kraj 2019., dionički indeksi koje pratimo u prosjeku su veći za 20 posto, dok su neka tržišta bila bolja od drugih.
Najveći su dobitnici dionički indeksi u SAD-u (S&P 500, NASDAQ i Dow Jones) te u slučaju da ste ulagali na ta tržišta od 2019. godine, prošli ste prilično dobro i mogli ste ostvariti povrat od 21,5 posto (DJIA 2019 - 1Q 2022.) do 70 posto (NASDAQ 2019. - prvi kvartal 2022.).
vezane vijesti
Gledajući regionalna tržišta, jedino je Slovenija pokazala sličnost s prinosima tržišta kapitala u SAD-u s povratom od 30 posto u razdoblju od kraja 2019. do kraja prvog tromjesečja 2022. Pad je u prvom tromjesečju 2022. iznosio četiri posto, što je slično padu S&P 500 (- 5 posto) i DJIA (-5 posto). Slovensko tržište kapitala ima tvrtke s čvrstim fundamentima, a budući da je članica EMU-a, prinosi se iskazuju u globalnoj valuti euro. Odsutnost tečajnog rizika daje Sloveniji snažan rast u usporedbi s primjerice rumunjskim ili poljskim tržištima kapitala koja su u razdoblju od kraja 2019. do kraja prvog tromjesečja 2022. ostvarila povrat od 27 posto, odnosno 12 posto. U istom su razdoblju obje valute deprecirale za 3,2 posto, odnosno 1,6 posto, što u relativnim terminima nije signifikantno. Sve u svemu, oba su tržišta dala prilično dobre povrate u tom razdoblju.
Protekla 2021., pokazala se kao vrlo dobra godina i za hrvatska i za slovenska blue chip poduzeća. No, tržište se suočilo s još jednom otežavajućom okolnosti, povrh već nekoliko njih s kojima se tržišta nose (inverzna krivulja prinosa, kvantitativno stezanje od strane središnjih banaka agresivnije od očekivanog, još uvijek prisutna korona, itd.) zbog ruske invazije na Ukrajinu. Ipak, regionalni blue-chipovi objavili su svoje rezultate za cijelu fiskalnu 2021. tijekom ožujka, noseći uglavnom pozitivne vijesti, među već nekoliko spomenutih negativnih, no i dalje držeći pozitivan sentiment.
U Hrvatskoj je većina blue chipova zabilježila porast prihoda i neto dobiti u 2021. Noćenja hrvatskih turista dosegnula su čak 77 posto rekordne 2019. godine, što je dovelo do troznamenkastog porasta hrvatskih turističkih kompanija. Prehrambene tvrtke također su zabilježile vrlo dobru godinu s inflacijskim pritiscima koji su počeli utjecati u četvrtom kvartalu 2021. Končar je zabilježio snažan rast. Samo je AD Plastik zabilježio pad prodaje i EBITDA zbog još uvijek prisutne nestašice poluvodiča, a uz to, zabilježio je najveći negativan utjecaj ruske invazije na Ukrajinu budući da 27 posto prihoda ostvaruju u Rusiji. Kretanje CROBEX-a zabilježilo je nešto niže promjene cijene, i pozitivne i negativne, što je rezultiralo manjim amplitudama promjene cijene.
U Sloveniji se 2021. pokazala kao vrlo dobra godina i za slovenske „blue-chipove“, budući da su svi zabilježili rast prihoda – očito predstavljajući pozitivan sentiment tijekom 2021. To se pretvorilo u rast neto dobiti za većinu blue chipova. Općenito, 2021. pokazala se kao vrlo snažna godina za financijske kompanije (banke i osiguravatelje), s i dalje pozitivnim izgledom jer bi veći očekivani prinosi na obveznice relativno pogodovali financijskim kompanijama. Osim financijskog sektora, Krka, kao najveća sastavnica SBITOP-a, zabilježila je blagi rast prodaje. Petrolova akvizicija Croduxa povećala je njihove rezultate za FY i Q4. Sveukupno, očekivani dividendni prinos SBITOP-a u 2022. iznosi 6,33 posto, uglavnom zahvaljujući Krki s dividendnim prinosom od 6 posto i 31 posto ponderom u SBITOP-u. Triglav s 10,4 posto udjela u SBITOP-u prije nekoliko je dana predložio dividendu po dionici od 3,7 eura, što predstavlja dividendni prinos od 9,5 posto po zaključnoj cijeni dana prije, o kojem možete pročitati ovdje.
Pad tržišta zbog pandemije uzrokovane koronom bio je prilično kratak i ozbiljan, a popraćen je velikim državnim subvencijama koje su podržale rast dionica na globalnim i regionalnim tržištima. No, nakon ovog pada tržišta, pred nama su vremena sve manjih poticaja i viših kamatnih stopa. Zajedno s cijenama nafte i energije koje su na visokim razinama, pokazuje da se ovaj pad znatno razlikuje od kraha u 2020.
Projekcije mnogih investicijskih analitičara za više klasa imovine (dionice, obveznice, nekretnine..) nisu optimistične, iako to nije lako suditi prema prošlosti jer gospodarstva nikada nisu bila u sličnom položaju. Ali ostaje za vidjeti koliko će se 'asset purchase programa' razviti te koliko dugo će trebati za stabilizaciju međunarodne trgovine. Položaj globalnih energetskih tokova mijenja se zbog rusko-ukrajinskog rata, dok obilje likvidnosti ne presušuje tako brzo. Tvrtke koje su izložene Rusiji i susjednim tržištima brzo se prilagođavaju novom okruženju u nadi da financijska tržišta neće izgubiti interes za njih. Ako na to 'bacite' solidnu dividendu, potražnja bi trebala biti i dalje prisutna.
