Na početku konferencije Grčić je nabrojio mjere koje će Vlada poduzeti kako bi smanjila deficit.

'Smatramo da će 21. travnja biti ključan datum kada će se početi vrednovati naše mjere. Ovih dana ćemo finalizirati nacionalni program reformi i time ćemo kompletirati cijeli naš proces, barem što se tiče naše strane. Sada predlažemo dodatne mjere koje moraju biti minimalno 0,4 posto BDP-a. O tome smo s predstavnicima Europske komisije razgovarali prošli tjedan. Nekoliko je ključnih zaključaka i prema Komisiji idemo s vrlo čvrstim parametrima', najavio je ministar Grčić.
Dodao je kako se ide na smanjenje deficita posebnom odlukom na ona javna poduzeća izložena ukupnom dugu i koja ovu godinu započinju s deficitom; prije svega su to Hrvatske željeznice (HŽ) i  Hrvatske autoceste (HAC). Uz ovu odluku, ide paralelno i prijedlog mjera restrukturiranja ovih poduzeća. Time se želi postići da uprave ovih poduzeća dobiju jasnu sliku kako će u iduće tri godine upravljati reusrsima, istaknuo je Grčić.
Ukupno 53 javna poduzeća koja se smatraju strateškim imaju zajedno 66 milijardi kuna duga. Samo HŽ, HAC, HAC ONC, ARZ i HC duguju 45 milijardi kuna. 'Jasna je namjera Vlade da se izvrši još jedan dodatan pritisak da uprave ovih poduzeća jače krenu u proces restrukturiranja', rekao je Grčić.

Planiranim mjerama uštedjet će se kod javnih poduzeća ukupno milijardu i 120 milijuna kuna na rashodovnoj strani, odnosno 0,34 posto BDP-a, te 980 milijuna na prihodovnoj strani.

'Pripremili smo više nego što je to bilo zatraženo, na razini 0,634 posto BDP-a ili preko dvije milijarde kuna, što je više od traženog fiskalnog napora', naglasio je Grčić.

'Iza ovih brojki postoje još neke čvrste odluke oko ušteda u određenim segmentima. Prva je odluka o smanjenju parafiskalnih nameta. Sada idemo s planom smanjenja još 330 milijuna kuna parafiskalnih nameta. Smanjit ćemo vodni doprinos, te smanjiti troškove poduzetnicima za izvršenje nekih testova u sektoru zdravstva, smanjit ćemo naknadu na ambalažni otpad, spomeničku rentu... Konkretan plan je već napravljen. Zatim, najmanje 10 agencija će se spojiti s drugim agencijama i to će donijeti dodatne uštede', rekao je Grčić.

Ministar Lalovac je poručio kako će se agencije morati preseliti u prostore gdje metar kvadratni nije skuplji od 11 eura uključujući poreze.

'Trebat će se smanjiti rashodi oko korištenja službenih vozila i putnih troškova, te nabavke službenih vozila koji ubuduće neće smjeti biti skuplji od 180 tisuća kuna s PDV-om, potom računalne usluge, pošta, prijevoz... Troškove treba standardizirati. Ukoliko bi se primijenili ovi kriteriji, uštede bi bile oko pola milijarde kuna na godišnjoj razini, a cilj nam je da se s tim krene čim prije', rekao je Lalovac.

'Svoje poslovanje sva javna poduzeća morat će prilagoditi novoj statističkoj metodologiji. Kroz 10-15 dana Vlada će donijeti nove odluke o zaduživanju', dodao je ministar financija.

'Bit će racionalizacije u agencijama u svakom pogledu. Kada spajate dvije institucije najbitnije je zadržati core business. U servisnom osoblju treba tražiti uštede', dodao je Grčić.

'Cijela ova priča počinje odmah. Samo je pitanje procedure u Vladi i u nekim slučajevima u Saboru', naglasio je Grčić.

'Zasad nije potreban rebalans proračuna', kazao je Lalovac i dodao kako se odlukom Vlade mogu smanjiti određeni limiti.

'Rebalans se može očekivati krajem godine, to je uvijek otvorena opcija; no u šestom mjesecu nema rebalansa', dodao je Grčić.

'Barem 90 posto svega o čemu smo razgovarali je u potpunosti usklađeno između dviju strana. Nismo se dogovorili samo oko jedne stvari: dodatne penalizacije odlaska u prijevremenu mirovinu', otkrio je Grčić.

DSZ: Dug opće države 85 posto BDP-a

Podsjetimo, Državni zavod za statistiku (DZS) je u ponedjeljak predstavio Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj, prema kojem je manjak u proračunu opće države za 2014. godinu iznosio 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju prošle godine dosegnuo 279,5 milijardi kuna, što čini 85 posto BDP-a

Usporedbe radi, manjak opće države za 2013. godinu iznosio je 17,6 milijardi kuna ili 5,4 posto BDP-a, dok je dug opće države istodobno iznosio 266,1 milijardu kuna, odnosno 80,6 posto BDP-a

Na ovom se izvješću temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od tri posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a

Do rasta pokazatelja došlo je i zbog primjene nove ESA2010 metodologije.