Komentirajući pismo banaka, Lalovac je kazao je novinarima kako će vjerojatno sljedeći tjedan zakonsko rješenje biti na Vladi, a kalkulacije bi trebale početi već 1. listopada.

‘Kada su građani preplaćivali te iste kamate tada se nisu bunili. Kada su milijarde kuna odlazile u te zemlje, a u Austriju je od 2008. do 2014., kada je Hrvatskoj bilo najteže, otišlo osam milijardi kuna iz džepova hrvatskih građana, tada se te iste središnjice nisu bunile. Mislim da hrvatska Vlada ima pravo zaštititi svoje građane, to činimo, to radimo, mi smo donijeli odluku, vrlo brzo ćete je vidjeti, za kojih 15-tak dana, a njima ostavljamo vremena da krenu u kalkulacije’, kazao je Lalovac.

Najavio je da će vjerojatno sljedeći tjedan zakonsko rješenje za problem CHF kredita biti na Vladi, a kalkulacije bi trebale početi već od 1. listopada.

Izjavio je i da su same banke trebale voditi računa kod odobravanja tih kredita jesu li oni za prvu nekretninu ili primjerice za jahtu.

Na temelju čega su odobravani krediti?

‘Ako su odobravale špekulantima, kao što govore, na temelju čega su im odobravale? Ljudi nisu krivi što je tečaj deprecirao 30, 40, 50 ili 60 posto. Ljudi žele uredno vratiti svoje kredite, ali ne žele uzeti 500 tisuća kuna a vraćati 3 milijuna kuna. To nitko ne želi, odnosno fizički ne može’, ustvrdio je ministar financija.

Dodao je da će se dužnike u CHF kreditima dovesti u jednakopravni položaj kao one u eurima, na što Vlada ima pravo. ‘Ustavno pravo Vlade je da štiti svoje građane, a ne kapital’, izjavio je Lalovac.

Lalovac je poručio i da se ne boji tužbi banaka. ‘Nije pametno tužiti zemlju u kojoj žive i rade. Mislim da to nije pametno nikome, pogotovo ako znate da žive od hrvatskog proračuna, da plaćamo 10 milijardi kuna istim tim bankama, da smo uredni platiše kao i građani. Nije pametno ići protiv vlastitog naroda i vlastite zemlje. Ja se nadam da žele poslovati u Hrvatskoj, tako da mislim da trebaju poslušati prvi puta i glas naroda’, zaključio je Lalovac.

Maras: Prije bi skočio s drugog kata nego odustao od ovog zakona

Ministar poduzetništva i malog obrta Gordan Marasa nakon sjednice Vlade kazao je da će banke štititi svoj interes, a Vlada interes svojih građana ‘i tu nema nazad’.

‘Problem je malo šire prirode, to je društveni problem. Te banke su zaradile milijarde i milijarde kuna. Negdje mora biti kraj. Interes građana nam je puno veći od interesa banaka-majki, tako da sa te strane uopće nema govora o bilo kakvom ustupku, odnosno koraku unazad. Nego upravo suprotno. Želimo zaštititi sve one koji su došli u nemoguću situaciju’, kazao je Maras novinarima.

Na pitanje znači li to da nema šanse da Vlada ne ide sa zakonom, Maras je odgovorio: ‘Da ne ide sa zakonom? Pa kaj vam mi izgledamo kao da se šalimo? Prije bi tu sa ovog drugog kata na glavu skočio nego što bi Vlada odustala od ovog zakona’, istaknuo je.

Trošak otpisa pet milijardi kuna

Krajem kolovoza potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić najavio je da Vlada planira tijekom rujna prihvatiti zakonsko rješenje kojim bi se trajno riješio problem kredita vezanih uz švicarski franak (CHF), procijenivši da će financijski trošak banaka na ime otpisa dijela glavnice tih kredita iznositi više od pet milijardi kuna.

Model predviđa konverziju kredita u eure, pri čemu bi se samo pretvaranje kredita događalo prema tržišnom tečaju, znači onom koji će biti na dan konverzije, a onda bi se unazad računala razlika rasta glavnice temeljem tečajnih razlika i na taj način bi se utvrdio ukupni porast izazvan rastom tečaja CHF koji bi išao u otpis. Bankarski sektor moći će to koristiti kao poreznu olakšicu, što im je dijelom pomoć u lakšem svladavanju tog tereta koji se sad pojavljuje u njihovim bilancama.

U Hrvatskoj postoji 53.000 kredita u francima, a ukupno vrijednost tih kredita doseže protuvrijednost od 23 milijarde kuna. Mjere Vlade odnosit će se na sve kredite u CHF, pri čemu se više od 90 posto njih odnosi na stambene kredite.

Vlada planira do početka listopada usvojiti sve potrebne zakonske akte kako bi se provelo trajno rješavanje tog problema.