Tako je indeks cijena stambenih nekretnina u posljednjem tromjesečju prošle godine zabilježio rast u odnosu na tromjesečje ranije od 1,1 posto dok je na godišnjoj razini rast iznosio 4,7 posto. Rast cijena podržan je višim cijenama novih i postojećih stambenih objekata.

Snažnije stope rasta u četvrtom tromjesečju prošle godine pridonijele su ukupnom rastu cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini. Naime, stoji u analizi, u prošloj godini su cijene stambenih nekretnina nakon skromnijeg rasta u 2016. i 2017. (0,9 posto, odnosno 3,8 posto) zabilježile prosječni godišnji rast od 6,1 posto.

Navedena godišnja stopa rasta najviša je od 2007. kada je godišnja stopa rasta iznosila 13,9 posto. Pri tome je godišnji rast podržan višim cijenama novih i postojećih objekata (3,6 posto odnosno 6,6 posto). Rast cijena, promatrano u prosjeku, zabilježen je i u Gradu Zagrebu (10,8 posto), Jadranu (5,4 posto), te na ostalim područjima (0,6 posto).

Stopa rasta cijena u Zagrebu najviša je od 2007. Ubrzavanjem stopa rasta u prošloj godini u Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u prosjeku rasle po višim stopama u odnosu na prosjek EU (4,4 posto godišnje). Isto tako, navode analitiari RBA, promotrimo li zemlje u okruženju jedino je u Italiji zabilježen nastavak pada cijena stambenih nekretnina sedmu godinu za redom (-0,6 posto), dok sve ostale zemlje i dalje bilježe snažniji rast u odnosu na Hrvatsku.

Tako je primjerice u Češkoj zabilježen rast od 8,6 posto, Mađarskoj 9,7 posto, Sloveniji 15,1 posto, te Slovačkoj 7,4 posto. S obzirom da je u Češkoj i Mađarskoj opravak cijena stambenih nekretnina započeo ranije (godišnje stope rasta prisutne su od 2014.). te da je u prošloj godini zabilježen njihov zamjetan rast, u odnosu na 2008. one su na višim razinama.

U Slovačkoj je rast započeo već 2013. ali uzmemo li u obzir razmjerno snažan pad u 2009. (-12,7 posto godišnje), te blaže godišnje stope rasta proteklih godina tek je u 2018. premašena razina iz 2008. ( plus 5 posto). Unatoč godišnjim stopama rasta u posljednje četiri godine koje su se sa svakom novom godinom intenzivirale cijene stambenih nekretnina u Sloveniji su na oko 0,7 posto nižim razinama u odnosu na 2008.

Kod analize kretanja cijena stambenih nekretnina važno je napomenuti da tržište nekretnina ostaje visoko segmentirano. Unatoč kumulativnim pokazateljima cijene na tržištu i dalje su visokodiferencirane (na pojedinim mikrolokacijama postoje značajne razlike). Naime, tvrdi se u analiti, nekretnine privlačne lokacije, te visoke  kvalitete gradnje uobičajeno  nisu pod značajnijim utjecajem promjena na tržištu (u vrijeme kada su cijene nekretnina u prosjeku bilježile takve  nekretnine nisu bilježile bitnije pomake cijena na niže razine, uglavnom su i bilježile stagnaciju ili blaži rast cijena).

"Unatoč rastu cijena stambenih nekretnina i u 2018. godini one su i dalje na oko 10  posto nižim razinama u odnosu na 2008. Međutim, rast cijena treću godinu za redom može biti dobar indikator koji upućuje na početke oporavka u ovom sektoru (uz pozitivne stope rasta bilježe i fizički pokazatelji u građevinskom sektoru, broj izdanih odobrenja za građenje te indeks obujma građevinskih radova). S obzirom na očekivani nastavak rasta gospodarstva uz pozitivne pomake na tržištu rada i u ovoj godini možemo očekivati nastavak rasta cijena. Pri tome bi zamjetniji rast cijena odnosno potražnje za nekretninama mogao biti ograničen prisutnom averzijom prema riziku koji nosi dugoročno zaduživanje (nesigurnost oko vraćanja preuzetih obveza)", naglašavaju analitičari RBA.

U odnosu na tromjesečje ranije cijene novih stambenih objekata nastavile su s rastom drugo tromjesečje za redom (0,7 posto), kao i postojeći stambeni objekti koji su zabilježili rast od 1,2 posto. Promatrano na godišnjoj razini, u odnosu na isto tromjesečje 2017., i novi i postojeći stambeni objekti nastavili su s pozitivnim godišnjim stopama rasta (2,8 posto, odnosno pet posto pri čemu su postojeći stambeni objekti nastavili pozitivan niz posljednjih trinaest tromjesečja, a novi sedam. Zamjetan rast na godišnjoj razini zabilježen je u Gradu Zagrebu (8,5 posto), te Jadranu (4,4 posto), dok je u ostalim dijelovima Hrvatske zabilježen pad (-0,3 posto).