Rezultati su to istraživanja agencije GfK provedenog u lipnju ove godine u kojem je učestvovalo tisuću građana.

Osim za područje turizma, relativno optimistično se gleda i na promjene koje će nastupiti u sudstvu gdje trećina građana misli da će ono doživjeti poboljšanja u prvoj godini članstva, a tu su još zaštita okoliša (29% ih vjeruje u poboljšanje), školstvo (27%) i zaštita potrošača (27%).

Optimizam je u pravilu više prisutan kod mlađih generacija i kod ljudi koji su višeg stupnja obrazovanja.

Kada je riječ o gospodarskom rastu i razvoju koji bi sa sobom trebao donijeti rast zaposlenosti stvari stoje značajno lošije – tek svaki peti građanin Hrvatske vjeruje da će nam članstvo već u prvoj godini donijeti poboljšanje u ovom segmentu, a čak 41 % ih je mišljenja da ćemo zbog ulaska u EU u prvoj godini doživjeti pad.

Najmanje optimistični po ovom pitanju su ljudi između 30 i 59 godina, dakle osobe u radno najaktivnijoj dobi, te osobe sa srednjom stručnom spremom. Više optimizma u gospodarski rast i povećanje broja radnih mjesta u prvoj godini članstva Hrvatske u EU imaju nezaposleni (23% vjeruje u poboljšanje, 39% u pogoršanje) nego oni koji rade (16% vjeruje u poboljšanje, 45% u pogoršanje).

Pozitivna je činjenica što su po ovom pitanju najoptimističniji mladi koji se još uvijek školuju - približno svaki treći vjeruje u poboljšanje, a tek svaki šesti u pogoršanje.

Regionalno gledano, stanovnici Like (33%), Slavonije (26%) i Dalmacije (20%) su više optimistični po pitanju gospodarskog rasta i porasta broja zaposlenih u prvoj godini našega članstva u EU, nego oni koji žive u Sjevernoj Hrvatskoj (čak 54% očekuje pogoršanje, a svega 15% poboljšanje), u Zagrebu (pad 41%, rast 15%) ili Istri (pad 43%, rast 15%), unatoč nekim prognozama koje upućuju na to da bi upravo sjever Hrvatske i Istra mogli najviše profitirat s ulaskom u EU.