Domaći institucionalni ulagači kupili su 2,75 milijardi čistih kunskih obveznica, dospijeća 2018. godine uz kuponsku kamatnu stopu 5,25 posto i prinos do dospijeća 5,26 posto te 750 milijuna eura obveznica uz valutnu komponentu na rok od 11 godina, uz kuponsku kamatnu stopu 5,75 posto i prinos do dospijeća 5,76 posto.

Ciljani iznos zaduženja bio je oko sedam milijardi kuna, a s obzirom na solidnu potražnju, ministar Linić je odlučio povećati iznos zaduženja. Prikupljeni novac poslužit će za isplatu kunske obveznice od četiri milijarde kuna koja uskoro dospijeva na naplatu te za pokriće proračunskog deficita koji je u prvih šest mjeseci već dosegnuo godišnji limit.

Za financiranje svih obaveza u ovoj godini Ministarstvo financija planira na domaćem i inozemnom tržištu prikupiti 30 milijardi kuna. Kada je riječ o upravljanju javnim dugom, ministar Linić je u intervjuu Al Jazeeri Balkans izjavio da u narednih deset godina Hrvatska neće moći poštovati pravilo EU-a o tome da fiskalni deficit ne smije biti veći od tri posto te da javni dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a.

'Ove godine deficit će biti 3,4 posto. Naredne godine spustit ćemo ga na tri posto, ali nećemo ga moći smanjiti ispod te razine. Kad govorimo o javnom dugu, moramo biti svjesni toga da još uvijek restrukturiramo firme i država na sebe preuzima obaveze tvrtki poput HAC-a i HŽ-a', istaknuo je Linić.