Ustvrdio je kako poslodavci nisu prihvatili nijednu Vladinu ponudu.

'Nisu prihvatili naše reprograme, ni pravila o financijskom poslovanju, ni pojedina restrukturiranja. Vlada sama vuče kompletan teret reformi i to je možda razlog zašto smo sporiji u promjenama', istaknuo je Linić.

Nazvao je neutemeljenima tvrdnje kako se provodi porezna presija. Podsjetio je kako je donesena odluka o otpisu kamata na dug i dana mogućnost otplate na tri do pet godina.

'Sve smo to pružili da privreda bude odgovorna i shvati da se porez mora plaćati. Pred ministarstvom financija sada je najteži dio posla. Zaoštrit ćemo naplatu svih vidova prihoda proračuna. Ne mislim tu samo na poreze, već i one koji koriste državnu imovinu, a izbjegavaju plaćanje', najavio je Linić.

Na pitanje kad očekuje da će građani živjeti bolje, odgovorio je kako će to biti onda kad prepolovimo broj nezaposlenih i pređemo milijun i pol ljudi u radnom odnosu.

'U tom trenutku možemo reći da ćemo stabilizirati prihode u zdravstvenom fondu i smanjiti deficite u mirovinskom fondu. Tad ćemo moći reći da će krenuti na bolje', rekao je Linić.

Mišljenja je kako u narednih deset godina Hrvatska neće moći ispoštovati pravilo EU-a da fiskalni deficit ne smije biti veći od tri posto te da javni dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a

'Ove godine deficit će biti 3,4 posto. Naredne godine spustit ćemo ga na tri posto, ali nećemo ga moći smanjiti ispod te razine. Kad govorimo o javnom dugu moramo biti svjesni da još uvijek restrukturiramo firme i država na sebe preuzima obaveze tvrtki poput HAC i HŽ-a', istaknuo je Linić.

Zbog svih tih dubioza, Vlada u ovom mandatu neće biti u poziciji razmišljati o uvođenju eura, mišljenja je ministar financija.