Za Hrvatsku indeks iznosi 61 od mogućih 100 bodova, što predstavlja blago povećanje u odnosu na prethodno istraživanje iz 2010, ali pokazuje kako se i dalje mora poboljšavati kvaliteta i dostupnost podataka u državnom proračunu.

'Kada bi proračun bio potpuno otvoren javnosti, građani bi se mogli jače uključiti u proračunski proces i zahtijevati veću odgovornost vlasti', rekla je Katrina Ott, ravnateljica za javne financije. Naglasila je da povećanje transparentnosti ne zahtijeva nikakve dodatne troškove: 'Od države se traži samo politička volja da javno objavljuje ono što već postoji i uključuje javnost u procese.'

Pritom je ukazala ne primjere koji pokazuju da se Ministarstvo financija ne pridržava vlastitih 'pravila igre'. Tako se, između ostalog, Linićevo ministarstvo obvezalo da će redovno objavljivati izvješća o izvršenju proračuna na kraju tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, ali trenutno je zadnji objavljeni izvještaj za rujan 2012.

Indeks transparentnosti proračuna svake dvije godine objavljuje nestranačka i neprofitna organizacija International Budget Partnership. IBP je indeks otvorenosti proračuna 2012. izračunao za 100 država na temelju podataka iz 2010. i 2011. godine, što znači da se rezultati odnose na razdoblje HDZ-ove vladavine.

Otvorenost državnog proračuna označava mogućnost pristupa građana jednostavnim, razumljivim i pravovremenim proračunskim informacijama središnje države.

Istraživanje o otvorenosti proračuna vodi i koordinira IBP koji je izradio upitnik o otvorenosti (transparentnosti) proračuna, te je za njegovo ispunjavanje angažirao lokalne stručnjake za proračun iz velikog broja zemalja. Ti stručnjaci su neovisni o vlasti i političkim strankama, te pri ispunjavanju upitnika koriste dokumentirane dokaze i objektivne kriterije.

U upitniku se istražuje da li državna vlast objavljuje određene proračunske dokumente tijekom proračunskog procesa i koliko su opsežne informacije objavljene u tim dokumentima. Istražuju se sljedeći dokumenti: smjernice ekonomske i fiskalne politike, prijedlog proračuna, usvojeni proračun, proračun za građane, mjesečna izvješća, polugodišnje izvješće, godišnji obračun proračuna te revizijsko izvješće. Indeks otvorenosti proračuna 2012. izračunat je na temelju 95 pitanja iz upitnika, a može poprimiti vrijednost od 0 do 100 bodova.

Najbolji rezultat prema Indeksu otvorenosti proračuna 2012. postigao je Novi Zeland, a potom slijede Južna Afrika, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska, Norveška i Francuska. Najlošije su rangirani Katar, Mianmar i Ekvatorska Gvineja koji su imali nula bodova. Prosječna vrijednost Indeksa iznosila je 43, što znači da građani analiziranih država u prosjeku imaju pristup samo 43% traženih informacija o državnim prihodima i rashodima.

U prvom krugu istraživanja (2006) Hrvatska je ostvarila tek 42 boda. U drugom krugu (2008) rezultat se povećao na 59 bodova, a u trećem smanjio na 57 bodova. Stoga, najnoviji rezultat iz 2012. od 61 bod predstavlja tek blago povećanje u odnosu na prethodnih nekoliko ciklusa istraživanja. Sa 61 bodom Hrvatska se nalazi u društvu s Porugalom i Meksikom. U usporedbi sa zemljama iz okruženju, iznad Hrvatske nalaze se Slovenija, Bugarska i Slovačka, a niže su plasirane Italija, Rumunjska, Srbija i BiH.

238457,237812,227168,133489
Ivica Urban, stručnjak s Instituta za javne financije, naglasio je da, unatoč relativno visokom mjestu na ljestvici, postoji još mnogo područja koja se mogu unaprijediti kako bi se hrvatski građani mogli argumentirano uključiti u donošenje odluka o javnim prihodima i rashodima. Između ostaloga, potrebno je početi ponovno objavljivati proračun za građane, publikaciju namijenjenu širokoj javnosti koja na jednostavan način opisuje glavne odrednice državnog proračuna.

Također, Ministarstvo financija trebalo bi redovno objavljivati polugodišnje izvješće prema 'najboljoj praksi', funkcijsku klasifikaciju rashoda, analizu osjetljivosti makroekonomskih prognoza, iznos i strukturu javnog duga, izdana jamstva i kvazifiskalne aktivnosti te popis financijske i nefinancijske imovine.