Strahuje se od daljnjih posljedica i utjecaja na tržište zbog rata između Rusije i Ukrajine koji će se najviše odraziti na povećane troškove hrane za životinje, ali i na cijene energenata, gorivu i drugih ulaznih troškova. Zaključak je to sa sastanaka Grupe za civilni dijalog za proizvode životinjskog podrijetla - Radna skupina za "Svinjsko meso" Europske komisije, na kojoj su sudjelovali i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore.

'Cijena svinjetine se u EU počela oporavljati tek krajem 2021. godine, te se snažniji rast očekuje krajem prvog i početkom drugog kvartala 2022. godine. Projicirani rast cijena u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu iznosi otprilike 13 posto, ali i to se može smatrati relativno konzervativnom procjenom s obzirom na ukrajinsku krizu i volatilnosti na tržištima koje ju prate, stoga bi rast cijena svinjskog mesa do kraja 2022. godine na zajedničkom tržištu mogao biti daleko snažniji', priopćeno je nakon sastanka iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Na sastanku je zaključeno kako je budućnost sektora izuzetno neizvjesna te predstavlja veliki izazov za sve proizvođače, ali se smatra kako je ovo i prilika da se u budućnosti razviju bolji uvjeti za proizvodnju svinjskog mesa, ali i općenito za razvoj boljih uvjeta za stočarsku proizvodnju.

Idući tjedan na sastanku radne skupine europskog udruženja Copa Cogeca će biti rasprava o mjerama ublažavanja situacije u sektoru.

Neke od predloženih tema i mjera za pomoć sektoru su da se s ciljem održivosti tri bitna stupa - ekonomski, društveni i ekološki – pokrene osmišljavanje mjera za osiguranje strateških zaliha hrane za životinje, pokrene povećanje domaće proizvodnje stočne hrane, aktiviraju dostupni mehanizmi za podrške u slučaju krize te mjere podrška poljoprivrednicima koji žele napustiti proizvodnju svinjskog mesa. Isto tako potrebno je zajednički raditi na jačanju programa promocije za unutarnje tržište i treće zemlje, provođenje učinkovite kontrole velikih trgovaca te njihov odnos prema potrošačima, kao i sklapanje dugoročni ugovori za proizvodnju, ali i pokretanje mjera motivacije mladih poljoprivrednika za rad i ulaganje u proizvodnju svinja, kao i osmišljavanje novih kreditnih linija za ovaj sektor.

Svinjogojski sektor Hrvatske predstavlja važan segment u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske s udjelom od otprilike 25 posto u 2020. godini. Potrošnja svinjskog mesa po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi otprilike 50 kilograma, što je daleko više od ostalih vrsta mesa. Stupanj samodostatnosti vlastite proizvodnje svinjskog mesa u istom razdoblju iznosi otprilike 65 posto, ali zbog svih trendova očekuje se daljnji pad.

Iako je proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj rasla za 3,7 posto u 2020. u odnosu na 2019. godinu, broj krmača se smanjio sa 99.000 na 88.000, odnosno broj nazimica se smanjio sa 26.000 na 24.000. To je dokaz da velik dio svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj ovisi o uvozu živih životinja, pa je tako uvoz odojaka u 2020 povećan sa 143.110 na 183.522, prasadi sa 13.346 na 24.061, te utovljenih svinja sa 46 na 18.079 u odnosu na 2019 godinu.

Za 2021. godinu još nisu objavljeni službeni podaci, ali se očekuje pad broja svinja za otprilike dva posto na godišnjoj razini u. Takva procjena može se i donekle smatrati konzervativnom s obzirom kako se sektor u navedenom razdoblju suočio sa brojnim problemima poput rasta cijena osnovnih inputa i rekordno niskim cijenama mesa na zajedničkom tržištu. U 2022. godini se očekuje daljnji trend pada broja svinja u iz sličnih razloga, samo što bi procijenjeni pad broja svinja od 3,25 posto mogao biti i veći od predviđanja ukoliko se trenutne volatilnosti na tržištima energenata i osnovnih inputa ne stabiliziraju.