Uz ulaganja u pomorsku infrastrukturu, treba poraditi i na kvaliteti lučke infrastrukture potrebne za privlačenje brodskog tereta te pogotovo na boljem povezivanju lučkog sektora sa željezničkim, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji "Izazovi pomorskog sektora u modernom poslovanju", koju je organizirao Poslovni dnevnik.
Državna tajnica za more u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac navela je da je država u proteklih desetak godina uložila više od 600 milijuna eura u pomorsku infrastrukturu, a kroz korištenje europskih sredstava se primjerice samo u Rijeku ulaže dodatnih 130 milijuna eura.
"To je istina velik novac za infrastrukturu, no to nije dovoljno. Da bi luka bila efikasna važno je da i sustav koncesionara na lučkom području, a to su gospodarski subjekti, funkcionira na najvišem stupnju kvalitete, jer samo tako možemo privući brodske terete. Tereti rastu i na sjeverno-jadranskom prometnom pravcu i stvar je distribucije. Koliko ćemo biti atraktivni, toliko ćemo privući više tereta", rekla je državna tajnica, koja je zadovoljna rastom broja kontejnera, ali ne i dinamikom rasta rasutog tereta. Naglasila je važnost željeznice te veliki izazov povezivanja lučkog sektora sa željeznicom.
"Važno je da uđemo u 'new deal' u željezničkom sektoru. U Hrvatskoj smo cestovnu infrastrukturu u najvećoj mjeri razvili i sada je važno usmjeriti snage i privući investitore u željezničku infrastrukturu i u logistiku", istaknula je Markovčić Kostelac.
Po njenim riječima, porezna je politika hrvatskim brodarima omogućila da lakše prebrode krize na svjetskom tržištu. "Dugo je trajala kriza s niskim vozarinama, a hrvatski su brodari dobrim dijelom u tu krizu ušli financijski preopterećeni, jer su flotu nabavljali neposredno prije ulaska u krizu. Tržište se oporavilo u segmetnu rasutoga tereta, ali su neke ovdašnje kompanije i dalje u izazovu financijskog restrukturiranja", smatra državna tajnica.
Voditelj Odsjeka za pomorsko gospodarstvo, promet, turizam i trgovinu Hrvatske gospodarske komore Vedran Devčić je kao neke od ključnih globalnih trendova koji utječu na budućnost pomorskog sektora naveo rastući protekcionizam i moguće trgovačke ratove.
Spomenuo je nesigurnost na strani potražnje a koja proizlazi iz širokih geopolitičkih i gospodarskih rizika. Tenzije između SAD i Kine također bi mogle uzeti danak u smanjenju pomorskog prometa, a u negativne stavke uvrstio je i prekomjerne brodske kapacitete, odnosno preoptimistične brodare koji naručuju prekomjerne kapacitete.
Devčić priželjkuje potencijalni hrvatski mega projekt vrijedan nekoliko milijardi eura, a koji bi se sastojao od nove velike kontejnerske luke na Krku, novog cestovno-željezničkog mosta kopno - Krk i nizinske pruge Rijeka - Karlovac - Botovo.