'Ako ste ikada sanjali da igrate za milijune širom svijeta, sada vam se za to pruža prilika. Igrajte doma, igrajte za svijet', poručuje američki proizvođač tenisica Nike, a njegovu poruku na Instagramu prenose sportske ikone, od Christiana Ronalda do Michaela Jordana.

'Držeći se na razdaljini, najbolji je način da budete ujedinjeni', poručuje Coca-Cola na golemom panou na njujorškom Times Squareu.

Umjesto dojučerašnjih reklama koje djeluju apsurdno u svom poticanju potrošnje za način života koji trenutno ne postoji, a optimizam i individualizam prije korone čini naivnim, velike tvrtke u svijetu bacaju se na poruke o zajedništvu, disciplini i solidarnosti. U ovom trenutku međusobne povezanosti prioritet im postaje fizičko, emocionalno i ekonomsko preživljavanje svih, a ne samo njih.

U doba korone multinacionalke doniraju sredstva za potrebite, financiraju istraživanja virusa, šiju zaštitne maske. Svega toga možda ne bi trebalo biti, barem ne u tolikoj mjeri, da nisu izbjegavale plaćati poreze i time omogućile više ulaganja u zajedničko dobro kao što je zdravstvo. Ali...

'Ono što je do jučer u liberalnoj ekonomiji bilo teško zamislivo danas je iznenada moguće', komentira situaciju Sebastian Buck na portalu Fast Company.

A u svijetu luksuza situacija je prilično dramatična. U vrijeme u kojem je korona okrenula svijet naglavce, a dionice europskih modnih divova od 17. siječnja do 11. ožujka zabilježile su 23 posto pada, čime su izbrisane 152 milijarde dolara njihove tržišne vrijednosti, tvornice luksuza ubrzano prelaze na proizvodnju robe o kojoj još prije koji mjesec nisu mogle sanjati. Krajem ožujka Business Insider je objavio listu vodećih modnih tvrtki koje su dio svojih pogona i distribucijskih lanaca stavile na raspolaganje za opće dobro, od Ralpha Laurena, Dolce&Gabanne i Valentina do Burberryja i Richemonta, pod čijim su kišobranom Cartier, Van Cleef & Arpels i Chloe.

U vrijeme u kojem je Francuska među tri europske zemlje s najviše zaraženih koronavirusom i najvećim brojem mrtvih, najveći koncern za proizvodnju luksuza LVMH, umjesto proljetne i ljetne kolekcije Givenchyja i Kenza, u svojim kineskim krojačnicama šije zaštitne maske i odjeću za francuske zdravstvene ustanove, a umjesto Chanela njegove tvornice parfema proizvode bezalkoholna sredstva za dezinfekciju. U sljedeća četiri tjedna LVMH će distribuirati 40 milijuna maski, od čega će donirati 10 milijuna komada.

Španjolska Zara također šije zaštitnu bolničku odjeću. Ubrzano se izrađuju maske i zaštitna odijela s potpisom Guccija, Prade i Burberryja. Zara stavlja španjolskoj vladi na raspolaganje distribucijsku mrežu, švedski H&M također. Moncler, poznat po skijaškoj odjeći, donirao je 10 milijuna eura za izgradnju nove bolnice u Milanu, Prada je milanskim bolnicama donirala dvije jedinice za intenzivnu njegu i tri za reanimaciju, H&M je Fondu solidarnosti za borbu protiv COVID-a u sklopu Svjetske zdravstvene organizacije donirao 500.000 eura, sitniš s obzirom na 25 milijardi prošlogodišnjih prihoda...

Francuski kozmetički div L'Oreal proizvodi dezinfekcijska sredstva i sredstva za njegu distribuirajući ih besplatno bolnicama, staračkim domovima, njegovalištima i ljekarnama, nudeći pomoć ne samo francuskim, nego i drugim europskim zdravstvenim ustanovama; donira novac neprofitnim organizacijama koje pomažu najugroženijima te zamrzava potraživanja od partnera kao što su parfumerije, frizerski i kozmetički saloni. Slične akcije obećavaju manje kozmetičke tvrtke. Škotska pivovara BrewDog također se prebacila na proizvodnju dezinfekcijskih sredstava...

Najbogatiji Kinez Jack Ma, vlasnik e-trgovine Alibabe, Americi je donirao 500.000 maski i milijun setova za testiranje na COVID-19, ponosno podijelivši putem Twittera fotografije pošiljki na putu za Ameriku. Ma je uz to donirao 16,5 milijuna dolara za istraživanja 'kineskog virusa', kako koronu naziva Donald Trump.

Maov američki rival Jeff Bezos nije toliko velikodušan. Težak 117,5 milijardi dolara, najbogatiji čovjek na svijetu izdvojio je tek sedam milijuna pomoći lokalnoj zajednici u Seattleu i za distribuciju setova za testiranje na COVID-19. Da odoli poplavi narudžbi, njegov Amazon najavljuje zapošljavanje 100.000 radnika na određeno vrijeme, ali za to vrijeme stalni radnici štrajkaju jer firma štedi na njihovoj zaštiti i dezinfekciji (u talijanskim centrima tuže se da danima nose iste maske), dok se istodobno vuče skandal oko uskrate bolovanja i zdravstvenog osiguranja za 1500 privremenih zaposlenika.

U američkom koronakaosu, s trenutno najgorim žarištem u svijetu, novac doniraju Kraft-Heinz, KFC, Under Armour... Zaklada Gates dala je 100 milijuna dolara za istraživanja virusa, Netflix je osnovao fond od 100 milijuna za pomoć najpotrebitijima, uključujući 15 milijuna donacije organizacijama koje se brinu o nezaposlenima. Walmart u suradnji sa saveznom vladom organizira na parkiralištima ispred svoja dva trgovačka centra u Chicagu testiranje na koronu i planira proširiti to na druge gradove te obećava 25 milijuna dolara za istraživanja. Nike također donira 15 milijuna, dok je predsjednik SAD-a - konačno shvativši ozbiljnost situacije - zadužio autogigant Ford Motors da proizvodi respiratore.

'Ideja da se kapitalistički sustav, tržišta i kompanije zaustave, promijene smjer i usredotoče na ono što sada čine izgledala je još pred koji tjedan apsurdnom. Ono što je bilo radikalno sada je norma – ne samo prihvaćena, nego društveno i moralno toliko neupitna da će tvrtke koje to ne poštuju javnost izbrisati s tržišta', piše Buck, najavljujući masovnu obnovu i resetiranje dosadašnjih vrijednosti nakon kapitulacije COVID-a. 'Poslije svih smrti, bankrota, vladinih intervencija i razbijenih snova društvo se neće moći vratiti tamo gdje je bilo prije koronavirusa, kompanije neće više smjeti raditi jedino i samo u korist dioničara. Stvaranje vrijednosti za dioničare na štetu svega i svih ostalih činit će se radikalno neukusnim', piše Buck te pomalo idealistički zaključuje:

'Korona će one koji sada šiju maske i dijele donacije prisiliti na odluku: ili će biti dio epske obnove ili će riskirati da postanu nevažni.'