Višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 3,15 milijardi kuna, što je prvi suficit od kada se prate ti podaci, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 77,5 posto, najnižu razinu od 2012., pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

'To je dobar rezultat, a treba izdvojiti troškove kamata', rekao je Marić odgovarajući na novinarska pitanja nakon pregovora o plaćama u javnih službama.

Podsjetio je pritom da je država lani za kamate platila 9,7 milijardi kuna, što je 2,3 milijarde kuna manje nego 2015. godine.

'Možemo reći', kazao je Marić, 'da je najveći dio konsolidacije proveden u smanjivanju troškova duga, odnosno kamata, a tim smjerom nastavljamo i ove godine.'

Kada se izuzmu troškovi kamata, primarni suficit u 2017. godini iznosi 12,9 milijardi kuna te je tako zamalo dostignut cilj postavljen 2016. godine od 13 milijardi kuna, ali za trogodišnje razdoblje, istaknuo je Marić.

Upitan hoće li i ove godine biti ostvaren višak opće države, odgovorio je kako podaci za prvih šest mjeseci pokazuju da je suficit 1,8 milijardi kuna.

Uljanik neće ugroziti javne financije

Marić je, međutim, upozorio da će na javne financije utjecati rashodi vezani za Uljanik, ali i istaknuo da oni neće ugroziti javne financije kao ni treći krug porezne reforme te proces planiranja proračuna za iduću godinu.

Ukupni iznos koji će država do kraja godine morati izdvojiti za protestirana jamstva povezana s Uljanikom Marić procjenjuje na najmanje 2,5 milijardi kuna.

'Kad se to uzme u obzir, vidjet ćemo kakav će biti konačni rezultat i efekt na javne financije do kraja godine, ali svakako mogu reći da ćemo biti bolji od originalnog plana proračuna s deficitom od 0,5 posto, a i treću godinu zaredom smanjit ćemo udjel javnog duga u BDP-u', rekao je Marić.

Taj je dug, kako je podsjetio, u tri godine smanjen za gotovo 10 postotnih bodova BDP-a.