Iako je u zemlji gotovo zavladao konsenzus da bi, umjesto stope PDV-a, trebalo smanjiti oporezivanje plaća, ministar financija Zdravko Marić pokušat će u idućim tjednima sve uvjeriti u suprotno, odnosno da je potrebno oboje, piše Jutarnji list. Drugi krug porezne reforme obuhvatit će više poreznih izmjena, ali najzvučnija među njima svakako je snižavanje opće stope PDV-a, od iduće godine, sa 25 na 24 posto.
Time će državni proračun ostati bez oko dvije milijarde kuna, ali na cijenama proizvoda i usluga, smatraju kritičari, to se neće znatnije osjetiti, čak ni u slučaju da ih trgovci doista smanje za sniženi porez, premda je to malo vjerojatno, piše Jutarnji.
S druge strane, kada bi se država odlučila dodatno smanjiti porez na dohodak, zaposleni građani to bi odmah osjetili na džepu, što se smatra posebno važnim u trenutačnoj atmosferi malodušja, kad mladi ljudi masovno napuštaju zemlju.
Zbog čega onda ministar financija Zdravko Marić tako snažno inzistira na smanjenju PDV-a umjesto na smanjenju poreza na dohodak? Njegov je prvi argument analiza koja pokazuje da, u usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska već ima jednu od najnižih efektivnih stopa poreza na dohodak u Europi (zbog brojnih izuzeća 6,5 posto). Istodobno, po visini stope PDV-a na samom je vrhu ljestvice, iza Mađarske. Drugo, smanjenje stope PDV-a je predizborno obećanje HDZ-a i ministar financija, kao i premijer Andrej Plenković, žele ga ispuniti. No, čini se da postoji i treći, možda najvažniji argument u prilog smanjenju PDV-a.
U slučaju da se opet pojavi neka kriza i padnu porezni prihodi, ministar financija računa da je u takvim situacijama ipak lakše povećavati stopu PDV-a nego dirati u druge poreze, osobito one na plaću. Stoga se njegova ustrajnost na smanjivanju stope PDV-a može shvatiti i kao pokušaj da se u dobrim vremenima stvori prostor za interveniranje u lošijim vremenima.