Autori studije su ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek i Florian Bieber, voditelj Centra za studije o jugoistočnoj Europi Sveučilišta u Grazu.

Vizek je uvodno istaknula kako su dvije zemlje regije u početnom stanju digitalizacije Albanija i BiH, dok su ostale zemlje u regiji u početnom stadiju. Hrvatska i Slovenija dosegnule su tranzicijski stadij – Hrvatska je na početku tranzicije, dok je Slovenija već vrlo blizu faze napredne digitalizacije.

'Definitivno nismo kao Afrika, ali nismo ni Švicarska ni Norveška. Digitalizacija nam može dati jako puno potencijala – što je zemlja bogatija, stupanj digitalizacije će biti veći. Svugdje imamo minuse, no zanimljivo je da imamo manje digitalne jazove po bazičnim pokazateljima, poput broja kućanstava koja imaju pristup internetu ili broja kućanstava koja imaju osobno računalo. Problem su napredniji pokazatelji, poput minusa od 22 posto na broju pretplata na broadband internet na sto stanovnika. Dodatno, ako se digitalizacija ubrza jedan posto, u proizvodnom sektoru imat ćemo 2,1 posto višu produktivnost i 0,7 posto veću proizvodnost u uslužnom sektoru. Bez veće proizvodnosti nema većeg BDP-a i većih plaća', istakla je Vizek.

Samo jedan posto povećanja digitalizacije dovodi i do 1,2-postotnog trajnog povećanja zaposlenosti. Pritom, povećanje digitalizacije od jedan posto povećava proizvodnost za 77 posto u visokotehnološkim kompanijama, dok zaposlenost u takvim kompanijama raste 24 posto.

'Pod širim utjecajem digitalizacije imamo i rast proizvodnosti kompanija u ruralnim područjima od 7,7 posto, uz tri posto više zaposlenosti. Digitalizacija pomaže i umanjiti regionalne nejednakosti, ali prepreka je izgradnja infrastrukture i dovođenje optike u manja mjesta', rekla je Vizek.

Zaključno je poručila kako su potrebne investicije u povezivost, digitalizaciju javnih usluga i ljudski kapital.

'Neka od ograničenja je regulatorni okvir koji sputava sve poduzetnike, pa i telekome, te spora država. Prema zadnjim podacima, telekomi su godišnje uložili 2,2 milijarde kuna. Taj novac generira 11.574 radnih mjesta i 0,75 posto BDP-a. Nije nebitno znati da je od 2,2 milijarde kuna ulaganja 1,03 milijarde otišlo na parafiskalne namete, od čega 822 milijuna kuna na naknadu za pravo upotrebe radiofrekvencijskog spektra i naknadu za pravo puta na telekomunikacijsku infrastrukturu', rekla je Vizek uz poruku:

'Potrebno je osloboditi privatnu inicijativu smanjivanjem parafiskalnih nameta. Smanjiti visinu i broj parafiskalnih nameta, ubrzati procedure za dobivanje dozvola, inzistirati na jednoobraznom tumačenju regulatornog okvira, olakšati korištenje javne zemlje, poticati ulaganja u infrastrukturu u ruralnim područjima, integrirati digitalne vještine u kurikulume, pružiti potporu za digitalizaciju malim i srednjim poduzećima, poticati digitalne startupe te poboljšati poslovnu klimu kroz porezno rasterećenje.'

Florian Bieber, voditelj Centra za studije o jugoistočnoj Europi Sveučilišta u Grazu, svoje je izlaganje otvorio primjerom makedonskog grada Velesa, koji je bio glavna tvornica lažnih vijesti koje su utjecale na predsjedničku kampanju u SAD-u u kojoj je pobijedio Donald Trump.

'Digitalizacija dolazi i u Hrvatsku i u regiju bez posebne strategije i ulaganja, ali na način koji nije poželjan. Stranice s lažnim vijestima nisu najbolji način digitalizacije jer su mladići koji su ih vodili konačno morali pobjeći iz zemlje u Bugarsku kako bi se sklonili od zakona', rekao je Bieber.

Bieber je objasnio kako digitalizacije pomaže i u borbi protiv korupcije, kvaliteti života, pristupu uslugama, a najviše inovacijama.

Poslije završetka uvodnih izlaganja održan je okrugli stol na temu 'Uloga regulacije i pokretači digitalizacije', na kojem su sudjelovali Krešo Antonović, načelnik sektora elektroničnih komunikacija i pošte u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a, Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Boris Drilo, predsjednik HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, te Neven Vrček, dekan Fakulteta organizacije i informatike.

Drilo je istaknuo kako Hrvatskoj nedostaje fokus na infrastrukturu: 'Poboljšavamo se, ali nedovoljno. Treba omogućiti ulaganje u infrastrukturu, a operateri su u velikom investicijskom ciklusu i nikad se više nije ulagalo, ali to i dalje nije dovoljno. Trebamo dodatne izvore financiranja, poput fondova EU-a, ali niti to nije dovoljno. Kao predstavnici industrije želimo naglasiti da neporezna davanja moramo pretvoriti u ulaganja.'

Vrček je rekao kako 'bitka za digitalizaciju' počinje još u osnovnoj školi, kada treba ulagati u kvalitetu znanja naše djece. Antonović je dodao da je Hrvatskoj potrebno više ulaganja u brze mreže, za što je dostupno oko 200 milijuna eura iz Unijinih fondova. Obuljen je zaključno rekao kako moramo raditi na tome da se razvijamo kao država i da je za konkretne probleme ovog sektora potrebna volja za njihovo rješavanje.

Na konferenciji 'Indeks digitalizacije – potencijali i prepreke bržem rastu', koja se u ponedjeljak održana na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, održan je i okrugli stol 'Korisnici digitalne infrastrukture'.

Govorili su Ivan Lupić, direktor ICT rješenja za industriju i društvu u Ericsson Nikoli Tesli; Damir Sabol, osnivač Photomatha; Milan A. Račić, suosnivač Gideon Brothersa; Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte; Mladen Pejković, stariji izvršni direktor Poslovnog razvoja, strategije i informacijske tehnologije Atlantic grupe, te Siniša Đuranović, stariji potpredsjednik Hrvatskog Telekoma zadužen za strategiju.

Čulo je rekao kako je digitalna transformacija za tu tvrtku izazovna kao i za sve druge kompanije. 'Prilike su za širenje tržišta i nove usluge. Infrastruktura je baza i osnova za razvoj, a čujem dosta negativnih konotacija na temu državne infrastrukture i mislim da smo previše negativni. Ne možemo preskakati stupnjeve razvoja. Naša mobilna mreža je po mojem dojmu među najboljima u Europi. Imamo tisuću poslovnica i ne sjećam se kada sam ostao bez 4G mreže. U Vancouveru u Kanadi kada izađete iz centra grada odmah ste na 3G mreži. To se u Zagrebu ne može dogoditi', rekao je Čulo.

Sabol je rekao kako se kod prvog susreta s internetom prije 25 godina uvjerio da je to tehnologija koja će promijeniti svijet.

'Nismo se odlučili da ćemo je dovoljno koristiti. Ne znam tko sada sjedi u Vladi i bavi se digitalizacijom. Osnovao sam tvrtku u Londonu i tamo mogu sve jednostavno napraviti, bez potpisa, pa bez i elektroničkog potpisa, a to se kod nas mora napraviti na najvišem nivou. Imam primjer iz Kine, gdje su ruralni dijelovi strašno puno napravili jer im je infrastruktura omogućila da jedno selo radi jedan proizvod i prodaju ga u cijelom svijetu', rekao je Sabol.

Račić, koji se bavi robotikom i umjetnom inteligencijom, rekao je kako mu je cijela Hrvatska jedna velika ruralna regija koja se ne može povezati s centrima moći.

'Napravili smo dosta ekonomskih grešaka, a ljudi bježe jer ne vide perspektivu. Mi vidimo fantastičnu perspektivu, iskreno radimo 17 mjeseci i ja sam vrlo pozitivno iznenađen velikim hrvatskim firmama. Kad razgovarate s upravama, oni razumiju u kojem smjeru ide svijet. Europa kaska za Amerikom, to je potencijal, a mi možemo biti predvodnici. Da nam država dođe na pola puta, napravili bismo još veći skok', rekao je Račić.

Đuranović je poručio da Hrvatski Telekom prodaje rješenja za klijente, sami se digitalno transformiraju i podložni su disrupciji kao i sve druge industrije.

'Surađujemo s mnogim startupovima kako bismo razvili rješenja za naše klijente. Gradimo i infrastrukturu koja će omogućiti transformaciju. Bez mreža velikih brzina sve ovo o čemu govorimo je nepostojeće. Neće biti digitalizacije ako nema pristupnih mreža', rekao je Đuranović.

No te mreže su skupe i tu država treba pomoći. 'Pitanje svih pitanja su parafiskalni nameti. Država ih mora smanjiti i omogućiti nam izgradnju mreža visokih brzina. Na to trošimo deset posto godišnjeg prihoda, a već nam dolazi i 5G mreža koja će tražiti još više ulaganja. Više ne znam kako osvijestiti taj problem, ali dok se regulatorno okruženje ne riješi, izlišno je o bilo čemu razgovarati', zaključio je.