Masovna proizvodnja jeftinog namještaja, poput onog što radi švedska IKEA, nikada nije bila njegov đir. Vlasnik i direktor Prostorije Tomislav Knezović imao je sasvim drugačiju viziju i način na koji se želi baviti njegovom proizvodnjom, a naglasak je bio na dizajnu, ali i vrhunskoj kvaliteti. Tako zamišljen koncept očito je bio pravi put jer već više od 10 godina Prostoria je sinonim za originalan hrvatski namještaj i to ne samo unutar države, nego i u svijetu.

Sam Knezović još je 1993. ušao u taj biznis, a na početku je uvozio te kasnije i proizvodio madrace u svojoj tvrtki Perfecta Dreams. Potom dolazi iznimno uspješna Kvadra, iz koje je izrasla i Prostoria.

'Nakon prodaje tvrtke u usponu 2007. godine stvorili su se preduvjeti za nove izazove. Kontakt s namještajem bio je prisutan i do tada, a lokacija tvornice već osigurana. Projekt je realiziran u kratkom vremenu i 2011. pokrenuta je probna proizvodnja u tvornici koja je posjedovala najsuvremenije strojeve i grupu entuzijasta koji su postavili na noge ovo što danas imamo. Projekt je, danas gledano, bio puno kompleksniji i veći nego što sam to tada zamišljao. Hrvatska je već 80-ih godina postajala nekonkurentna u svakoj vrsti proizvodnje robe bez identiteta, tako da su originalnost, inovativnost, dizajn i kvaliteta bili nezaobilazni. Proizvodnja je pokrenuta izradom prvih sofa, na čemu su se stjecala napredna znanja, a natječaj za dizajn sofe na razvlačenje u režiji Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD) pokrenuo je lavinu', kaže Knezović za tportal o počecima Prostorije.

Radi se o natječaju koji je prvi put 2011. raspisala tadašnja Kvadra, danas Prostoria, a predvodio ga je HDD. Taj je natječaj bio ne samo iskorak za cijelu dizajnersku zajednicu, već je i na primjeru pokazao Knezovićevu viziju, koju živi i danas, a u kojoj su jednako važni i sam proizvođač namještaja, ali i dizajn. Zahvaljujući Prostoriji, hrvatski dizajn namještaja danas je prepoznatljiv i na međunarodnoj sceni, a teško da netko nije zapazio njihov naslonjač Polygon i sofu Revolve.

Instinkt je ključ

'Nismo previše opterećeni smjerovima iako su nam u samim počecima strategija i nasljeđe diktirali moderne klasike i minimalizam. Na našem putu našli su se kvalitetni i inovativni hrvatski dizajneri koji su nas odveli na neočekivano putovanje. Prepustiti se instinktu pokazalo se dobrim jer već na prvom sajmu u Kölnu 2012. prepoznati smo i nagrađeni Red Dotom… i iznenađenja su se nastavila svih ovih godina', kaže nam Knezović.

Prostoria danas iza sebe ima cijeli niz nagrada i priznanja s međunarodnih sajmova te više desetaka kolekcija namještaja, a svake godine izbaci novu - tako je bilo i 2023.

'Prošle godine ostvarili smo suradnju s poznatim i nagrađivanim trojcem iz Barcelone, ADP-om, koji je za nas osmislio kolekciju Spectrum i premijerno smo je prikazali u Milanu, a isti studio preuzeo je ulogu art direkcije. Tom suradnjom izuzetno smo zadovoljni. Novu kolekciju, sofe i fotelje Omnia, sa studijem Neisako prezentirali smo na Zagreb Design Weeku u rujnu iste godine, a internacionalno prije nekoliko dana na sajmu IMM u Kölnu, kao i u našem stalnom showroomu u tom gradu. U prošloj godini završili smo 5,5 milijuna eura vrijednu investiciju u novi prostor od 5000 kvadratnih metara i strojeve', pohvalio se Knezović.

Kreativni centar Prostorije nalazi se u Sv. Križu Začretje, gdje je smještena tvornica s cjelokupnom proizvodnjom (istraživanje i razvoj, sušara, stolarija, tapeciranje i metalna obrada). Uz to, tu su saloni u Zagrebu, Rijeci, Splitu te Beogradu. Želja je Knezovića otvoriti salone i u drugim europskim i svjetskim metropolama, a proizvodni pogoni šire se svake godine.

Kada su krenuli 2011., imali su pogon na 4000 kvadratnih metara, koji im je, kaže Knezović, tada bio prevelik, a danas rade na 20.000 kvadratnih metara i nemaju viška prostora. S 280 zaposlenih, čija je prosječna plaća 1250 eura, impresivan je to pogon, čije je poslovanje bilo uspješno i za vrijeme korona-krize, kada su propadali mnogi proizvođači namještaja.

'S jedne strane bio nam je usporen rast, ali pozitivna strana, nazovimo je stanka, dala nam je prostora za reorganizaciju i poboljšanje efikasnosti u proizvodnji - uveli smo kontroling i niz drugih predradnji za ono što slijedi nakon krize. Moram napomenuti da smo cijelo to vrijeme ipak rasli i u ukupnom prometu', kaže Knezović.

Dodatan udarac industriji namještaja stigao je lani i zbog loše gospodarske situacije u Njemačkoj. U Hrvatskoj je, što se tiče te industrije, stanje jako loše, kaže nam Knezović.

Stanje u Hrvatskoj

'U Hrvatskoj industrija namještaja gotovo i ne postoji. Osim nekoliko vrijednih firmi (neću ih nabrajati da nekoga ne zaboravim), ostalo su samo priče o proizvodnji namještaja. Brine me to što je jako mali broj onih koji prate put Prostorije, odnosno brenda koji proizvodi originalni namještaj s identitetom. Taj put nije lagan, ali je dugoročno isplativ i za kompaniju, ali što je jednako važno - i za zajednicu', dodaje.

Namještaj Prostorije danas krasi svjetske hotele od pet zvjezdica, mnoge poslovne prostore, ali i obiteljske kuće i stanove. U medijima se uvijek ističe da se njihovi proizvodi mogu vidjeti i u uredu francuskog predsjednika, ali i da su njihovi stol i stolica korišteni prilikom inauguracije predsjednika Zorana Milanovića.

Knezović, na naše pitanje koji mu je od tih projekata najdraži, kaže da mu je teško izdvojiti ijedan. 'Meni je, kao i cijelom timu, jako drago kad nas naši ili inozemni arhitekti uvrste u svoje projekte. Jako nam je važno da je projekt kvalitetan, bio on hotel, poslovna zgrada, ured ili pak obiteljska kuća. Puno mi je draže da se naš namještaj nalazi s dvije sofe ili fotelje u lobiju arhitektonski dobro osmišljenog hotela nego s 500 stolica i fotelja u nekom lošem interijeru. Iako smo u svijetu namještaja jako mladi, jedno desetljeće je iza nas. I imamo klijente koji su nam ukazali povjerenje na našem početku. Najveće zadovoljstvo nam je ponovni susret s njima u opremanju nekog novog projekta, kao potvrdom toga da smo opravdali to povjerenje', zaključuje Knezović.