'To što osjećamo je kriza domaće proizvodnje. To je kriza koju je proizvela politika koja se u Hrvatskoj vodi već 16 godina. Ako se te krize želimo riješiti, moramo mijenjati politiku koja ju je proizvela. I moramo to učiniti brzo i energično. No, nema ni najmanjih naznaka da bi se tako nešto moglo dogoditi', kazao je Mesić na otvaranju 85. jesenskog zagrebačkog velesajma.

'Ne dijelim optimizam onih u Hrvatskoj, ali i svijetu koji tvrde da je na pomolu izlazak iz krize jer taj optimizam nema pokrića u stvarnosti. Ako se želimo riješiti ove krize, moramo mijenjati politiku koja ju je proizvela. Sada nam se nudi optimizam koji nema pokrića u stvarnosti, kojega najbolje osjetimo na vlastitoj koži', rekao je predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić .

'Umjesto promjena politike koja je proizvela krizu svojim ponašanjem posljednjih 16 godina, nude nam se optimistične prognoze kao da nije riječ o ekonomiji već meteorologiji', ocijenio je Mesić, optužujući da je ostalo samo 40 posto od nekadašnje prerađivačke industrije jer se nije stalo s njezinim uništavanjem.

Sve veći rat, a sve manje kolača

'Svjedoci smo sve većih sukoba oko raspodjele sve manjeg kolača, počinje rat bez poštede za svaku kunu', komentirao je predsjednik prognozirajući da nas mogu spasiti jedino energične mjere općeg konsenzusa koje će nadvladati partikularne interese koji nam uništavaju budućnost. 'Hrvatskom vladaju jaki interesi iza kojih stoji krupni i snažni kapital ne samo uvijek domaćih igrača', smatra predsjednik.

'Mnogi se boje da bi se kriza mogla rasplitati na ulici jer ona ne nudi demokratska rješenja, zato treba ponuditi kvalitetan program koji će osigurati društveni konsenzus', iznio je predsjednik otvarajući Jesenski velesajam.

Podsjećajući i na dvije inozemne analize o stanju hrvatskog gospodarstva - Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma, predsjednik Mesić je napomenu kako se analitičari, u velikoj mjeri i političari, nerijetko slažu u ocjeni stanja i poželjnim ciljevima, ali razlikuju u pitanju kako to postići.

Pritom je podsjetio da je posljednjih godina više puta načinjao temu promjene nerealnog deviznog tečaja, ali i istaknuo da nikada nije zagovarao devalvaciju kao univerzalni lijek za naše ekonomske bolesti.

'Sama po sebi ona, naime, ne bi riješila ništa', naglasio je Mesić, poručujući da treba djelovati i na drugu stranu vage - državnu i javnu potrošnju.

'I dok tu promjene nema, nikakva nam devalvacija ne može pomoći. Ona može biti korisna ako novac krene u gospodarstvo, u proizvodne investicije (...) U našim uvjetima, međutim, sigurno je da bi nezajažljiva državna i javna potrošnja pojele sve korisne učinke devalvacije, ostavljajući iza sebe samo ubrzanu inflaciju. I zato su nam potrebni hitni i energični rezovi. Tek nakon toga ekonomisti mogu izračunati pravu vrijednost kune', poručio je Mesić.

Inače, danas otvoreni Jesenski međunarodni zagrebački velesajam slavi 85. godina postojanja. Na više od 65 tisuća četvornih metara izlagačkog prostora jedan od najstarijih sajmova Europe ugostit će 1.294 izlagača, od čega 494 inozemnih iz 33 države svijeta. Ulaz je za sve posjetitelje sajma besplatan.

Od 15. do 19. rujna na Jesenskom međunarodnom velesajmu održat će se cijeli niz manifestacija, među kojima i po prvi puta u jesenskom terminu Međunarodni obrtnički sajam.

Planiran je i Gospodarsko-obrtnički forum na temu aktualne gospodarske situacije u državi i potrebnih mjera za izlazak iz krize.

Posjetitelji će moći pogledati i Sajam hrane, pića i gurmanskih inovacija, Sajam zaštite okoliša, ekotehnologije i komunalne opreme, Sajam robe široke potrošnje te cijeli niz ostalih specijaliziranih izlagačkih manifestacija koje će kroz povijest predstaviti i izložba 100 godina Zagrebačkoga velesajma.