Ministar obrazovanja Vedran Mornar na ulazu u Banske dvore rekao je da je uspio dogovoriti s ministrom financija Borisom Lalovcem da uštede u obrazovanju i znanosti ne budu 300-tinjak milijuna kuna kako je planirano nego nešto više od 200 milijuna.

TKO ĆE TROŠITI VIŠE, A TKO ĆE UŠTEDJETI 2015. GODINE?

To je u obrazloženju rashoda državnog proračuna za 2015. potvrdio i ministar financija Boris Lalovac te nabrojao sva ministarstva koja su našla prostora za rezove kako bi ukupni rashodi u proračunu iznosili 119 milijardi kuna

Ministarstvo obrane (Ante Kotromanović) - 142 milijuna kuna
MUP (Ranko Ostojić) - 103 milijuna kuna
Ministarstvo gospodarstva (Ivan Vrdoljak) - 167 milijuna kuna
Ministarstvo poljoprivrede (Tihomir Jakovina) - 157 milijuna kuna
Ministarstvo prometa (Siniša Hajdaš Dončić) - 174 milijuna kuna
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (Vedran Mornar) - 214 milijuna kuna
Ministarstvo pravosuđa (Orsat Miljenić) - 56 milijuna kuna
Ministarstvo zdravlja (Siniša Varga) - 1 milijarda kuna

'Zahvaljujem se ministrima koji su sudjelovali u umanjenju rashoda, pogotovo onog dijela koji dolazi iz općih poreza. Cilj nam je da svi više koristimo EU sredstava, a manje prihode od PDV-a', rekao je Lalovac.

U odnosu na 2014., sljedeće godine će veće rashode imati Ministarstvo financija, i to 327 milijuna kuna. Radi se o povećanju kamata, sredstava za decentralizirane funkcije (390 milijuna kuna), i primjeni bruto načela iskazivanja prihoda od poreza na dohodak i rashoda za povrate jedinicama lokalne samouprave (540 milijuna kuna).

BRANITELJI DOBIVAJU 19 MILIJUNA VIŠE NEGO 2014.

Državno izborno povjerenstvo će zbog predsjedničkih izbora potrošiti 128 milijuna kuna više, a Ministarstvo branitelja dobiva dodatnih 19 milijuna kuna, a Ministarstvo kulture 20 milijuna kuna.

Ministar branitelja Predrag Matić zahvalio se Lalovcu i kolegama ministrima na 'razumijevanju': 'Što se tiče Ministarstva branitelja, nama je proračun povećan što znači da će Ministarstvo branitelja izvršiti sve aktivnosti i programe, a to je dokaz da ova Vlada čini sve što može.'

Na to je uzvratio premijer Zoran Milanović i rekao da povećanje proračuna za branitelje nema nikakve veze s prosvjedima u tijeku: 'Ne želim da ovo ispadne milostinja braniteljima i nekakvo podilaženje. Ovo je politika naše Vlade i nema nitko s tim problema, to se podrazumijeva. Proračun bi ovako izgledao s prosvjedima i bez njih. To je plan 21!'

NISU REZANE PLAĆE, MIROVINE, SOCIJALNE NAKNADE...

Ministar Lalovac naglasio je da ni kroz ovaj proračun Vlada nije rezala plaće, mirovine, socijalna davanja i naknade najugroženijima. 'Teško je voditi financije u šestoj godini recesije kad nema prihoda, a zadržali smo sva prava', rekao je Lalovac.

Lalovac kaže da se sljedeće godine očekuje blag gospodarski oporavak i napokon realan rast od 0,5 posto BDP-a. 'Mislimo da je ova projekcija realna, a najviše očekujemo od izvoza roba i usluga', kaže Lalovac i dodaje da se od 2015. godine počinje primjenjivati načelo sveobuhvatnosti proračuna koji bi trebao donijeti veću transparentnost korištenja državnog novca. Osim toga, metodologija izračuna proračuna sada je dijelom usklađena s ESA 2010. koji koristi Europska unija, što znači da bi po toj metodologiji deficit trebao biti veći za oko jedan posto.

U prihodima za 2015. više neće biti doprinosa za zdravstvo, participacije i ostalih prihoda jer se od 1. siječnja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdvaja iz državne riznice. U proračunu će se iskazati transfer HZZO-u od 2,4 milijarde kuna, a ukupni proračun HZZO-a iznosit će 22 milijarde kuna.HZZO otvara poseban račun u HNB-u koji će pratiti likvidnost HZZO-a, dakle HZZO neće raditi s poslovnim bankama.

KAKO ĆEMO PUNITI PRORAČUN?

Što se tiče prihoda, u proračunu se 2015. očekuje priljev od 106,4 milijarde kuna.

Od poreza na dohodak očekuje se 1,9 milijardi kuna, od poreza na dobit 5,6 milijardi kuna, od PDV-a 41,5 milijardi kuna a od poreza na dobitke od igara na sreću očekuje se 323 milijuna kuna
Kako ostajemo bez doprinosa za zdravstvo na prihodovnoj strani proračuna, Vlada će povući preostala sredstva iz II. mirovinskog stupa za osiguranike s beneficiranim radnim stažem. Tu se očekuju doprinosi od 23,4 milijarde kuna.

Od EU sredstava očekuje se pomoć od 7,3 milijarde kuna, od 'ostalih prihoda' Vlada očekuje 10,6 milijardi kuna (oni značajno rastu zbog uključivanja prihoda bolničkih ustanova od HZZO-a) a od prihoda od prodaje nefinancijske imovine očekuje se 1,1 milijarda kuna (prodaja stanova u vlasništvu države, oko 2.000 objekata).

VELIKA OČEKIVANJA OD EU PROJEKATA

Lalovac je na Vladi zamolio ministre da daju sve od sebe kad su u pitanju EU fondovi: 'Molim ministre da stvarno zapnemo i da premijer sve koordinira, jer od EU fondova možemo povući 7,1 milijardu kuna.'

Rashodi za EU projekte planirani su u iznosu od 7,8 milijardi kuna, od toga 717 milijuna kuna odlazi iz državnog proračuna. Čak 7,1 milijardu moći ćemo potrošiti iz EU proračuna, ako svi projekti budu odrađeni kako treba.

Najznačajniji novac mogu povući ministarstva poljoprivrede (ukupno 3,3 milijarde), poduzetništva (731 milijun kuna), rada i mirovinskog sustava (685 milijuna kuna), prometa (559 milijuna kuna).

'DRŽAVA JE ODGOVORNIJA I ZRELIJA NEGO IKADA'

Premijer Zoran Milanović kaže da novac iz EU fondova nije fikcija: 'Taj novac postoji, povući ćemo ga, samo je pitanje koliko ćemo biti uspješni u realizaciji. Činimo sve, i činili smo tri godine, bez obzira na to što smo naslijedili velike probleme. Jako je važna stavka da na tom području budemo uspješni.'

Milanović je iskoristio priliku da podbode oporbu i rekao da smo od njih godinama slušali da je proračun 'razvojan, socijalan i savršen'. 'Tako su govorili, ali to ne može biti. Proračun ne može biti savršen, a naš proračun je realan i odgovoran', kaže Milanović.

'Neće biti dodatnih restrikcija u proračunu jer bi to imalo negativan utjecaj na gospodarstvo – plaće ne možemo više smanjivati. Masa plaća će se sama smanjivati odljevom zaposlenih i to držimo pod kontrolom s punom odgovornošću. Kontroliramo javne financije bolje nego ikada ranije, država je zrelija i odgovornija nego ikada, u usporedbi s onim što je bilo godinama ranije', kaže Milanović.

Premda je turistička sezona završila, Milanović kaže da ipak nešto više građana ima posao u odnosu na prošlu godinu. 'Čuvamo socijalnu stabilnost koliko možemo. (...) Razni savjetnici nam savjetuju da režemo mirovine, dižemo poreze... Neću se osvrtati na kritičare ni ubuduće, ali meni se ovo što usvajamo čini razumno i dobro. To je bitka za veću zaposlenost i bitka protiv siromaštva', kaže Milanović.

'GLAD JE POŠAST KOJU SMO DAVNO RIJEŠILI, ALI OSTALO JE SIROMAŠTVO'

Osvrnuo se na jučerašnju raspravu u Saboru na kojoj je bilo riječi o siromaštvu i gladnoj djeci u školama kada je premijer rekao da nije problem glad koliko nekvalitetna hrana.

'Jučer je u Saboru bilo demagogije na drugu temu, na pošast koju smo riješili davno, ali siromaštva još ima. Naš je cilj biti među najnaprednijim državama Europske unije, no sa siromaštvom imamo problema i to je ozbiljna stvar s kojom će se sljedećih 10 godina boriti svaka sljedeća vlada', rekao je Milanović na sjednici Vlade.

Obratio se i ministrima koji su se najžešće borili da ne moraju rezati u svojim resorima, posebno ministru obrazovanja Vedranu Mornaru koji je navodno još sinoć bio spreman ponuditi ostavku da je morao rezati 300 milijuna kuna. No izborio se za to da uštede u obrazovanju budu ipak 214 milijuna kuna.

'Mislim da znam kako je kad se osoba uživi u svoj posao i kad počneš osjećati razinu posesivnosti i odgovornosti prema javnosti, pa i pod cijenu manje lojalnosti prema Vladi. To je dobar znak da se ozbiljno shvaća posao, ali ja ću raditi pritisak da se radi odgovorno, da se čine i nepopularni potezi ako je to potrebno', rekao je Milanović.