Izgradnja novog terminala Luke Rijeka velika je stvar za Hrvatsku, ali se postavlja pitanje tko će te kontejnere prevesti prema europskim odredištima. Željeznička infrastruktura je u izgradnji, a sadašnja protočnost nije ni izbliza dovoljna, nemamo dovoljno niti skladišnih kapaciteta da zadovoljimo rastuću potražnju te se još uvijek ne zna gdje će se nalaziti kopneni terminal koji bi osigurao prekrcaj tereta na druge oblike prijevoza. Sve se to moglo čuti na konferenciji o lancu opskrbe SCM Forum 2024. koji je bio posvećen otvaranju pitanja i nuđenju odgovora na glavne izazove koji pritišću lanac opskrbe u Hrvatskoj i regiji.

Ulaganja u prometnu i logističku infrastrukturu, pozicioniranje Hrvatske i ostalih zemalja regije kao važnih postaja na trans-europskoj mreži, tehnološka opremljenost i primjena umjetne inteligencije u logističkim procesima te trendovi u mikro distribuciji na zadnjem kilometru dostave do krajnjeg potrošača bile su ključne teme SCM Foruma koji je jučer održan u zagrebačkom Hilton Garden Inn hotelu.

Dobar geostrateški položaj je samo izlizana fraza koja se ponavlja već desetljećima i nema pravo značenje dok se operativno ne poduzmu koraci koji će postojeće potencijale staviti u pravu funkciju, poručeno je sa skupa.

Petar Šimić, direktor tvrtke Primacošped i predsjednik Udruženja otpremništva i logistike HGK, unatoč svim problemima koji stoje pred ovim sektorom izuzetno je optimističan te je istaknuo kako zapravo nikad nije bilo zanimljivije baviti se logistikom u Hrvatskoj. 'Veliki europski igrači prepoznali su potencijal luka sjevernog Jadrana pa će tako Luka Rijeka nakon izgradnje novog terminala sa sadašnjih 350 tisuća kontejnera doći do kapaciteta od milijun kontejnera godišnje. Sve će se to trebati nekako prevesti i dostaviti na europska tržišta', rekao je Šimić dodajući kako se time otvaraju fantastične prilike za Hrvatsku jer se traže alternativni putevi za europski lanac opskrbe.

Tomislav Rožić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, osvrnuo se na trenutno dostupne kapacitete pojasnivši koliko se opterećenje stvara na cestovni promet. 'Ako imamo milijun kontejnera u Luci Rijeka postavlja se pitanje tko će to sve prevesti dok je željeznica u ovakvom stanju u kakvom se trenutno nalazi. To znači da će našim cestama prometovati oko 10 tisuća kamiona na dan odnosno milijun kamiona godišnje', upozorio je profesor Rožić ukazujući na problem, ali nudeći i rješenje: 'Rješenje je tu već puno godina. To je željeznica pri čemu je intermodalnost ključ daljnjeg razvoja. Hrvatska ima obavezu da iskoristi te potencijale tako da pod hitno moramo izgraditi željezničku infrastrukturu kako bi uhvatili taj vlak razvoja europskog lanca opskrbe. Očekujem da će se to realizirati, ali krajnje je vrijeme da se shvati koliko je ovo područje od strateške važnosti', naglasio je Rožić.

Na konferenciji se govorilo i o nedostatku skladišnih kapaciteta kojih u Hrvatskoj kronično nedostaje, ali ohrabruje da su u tijeku velike investicije koje će sadašnji kapacitet od 1,3 milijuna četvornih metara u idućoj godini praktično udvostručiti. O tome je govorila Nuccia Basanić iz kompanije Colliers koja je istaknula važnost strateškog povezivanja različitih profila logističkih operatera na projektima kao što je Meridian 16 Business Park u Velikoj Gorici, a od velikih investicija koje su u realizaciji izdvojila je Log Expert Five kod Osijeka, projekt Accolade Park Zagreb North u gospodarskom području Bistra te Westgate LogCity kod Zaprešića.

Poseban gost konferencije, Igor Žula, predsjednik Slovenskog logističkog udruženja, istaknuo je kako luke sjevernog Jadrana mogu itekako dobro poslovati i postati važan opskrbni koridor za Europu. Rekao je da je kapacitet ovih luka i dalje mali u usporedbi s lukama na Sjevernom moru kao što su Rotterdam s 19 milijuna kontejnera i Antwerpen sa 16 milijuna kontejnera godišnje. "U lancu opskrbe zadnjih godina vidimo veliki pritisak na troškove pa je razlika u udaljenosti krajnjeg odredišta od 100 ili 200 km može budu granica solventnosti. Slovenija i Hrvatska leže na pet europskih transportnih koridora i te prilike trebamo iskoristiti, a što se tiče logističkih kapaciteta posebnu priliku vidim za područje oko Brežica i Krškom koje se praktično naslanja na okolicu Zagreba gdje se već realiziraju veliki projekti", istaknuo je Žula.