Premijer Tihomir Orešković na samom početku sjednice rekao je da promjene donose strah zbog čega treba rastumačiti zašto su reforme potrebne. Najavio je da će se sutra sastati s predstavnikom Europske komisije od kojeg ne očekuje velike promjene u izvještaju koje izrađuje ta institucija.

Palicu je preuzeo ministar financija Zdravko Marić. 'Ovo nam je završni korak u proračunskom procesu. Ovo je okvir s tri elementa: makroekonomskim, prihodnom stranom proračunom i limiti koje ćemo svi skupa u iduća dva tjedna implementirati, rekao je.

Smjernice za izradu državnog proračuna RH za 2016 i projekcija za 2017 i 2018 by Vlada Republike Hrvatske

10:28 Orešković je pun hvale za Marićev proračun. 'Sad treba krenuti', rekao je premijer, otvorio raspravu i odmah je zatvorio uz smijeh. 

10:27 'Ukupni deficit za ovu godinu je 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto projiciranog BDP-a za ovu godinu. Eurostat vodi svoju metodologiju koja uključuje dodatne projekcije, a po tim kriterijima deficit će biti tri posto BDP. Ovim proračunom mi vidimo da je konsolidacija nužna uvažavajući sve elemente koji nas ograničavaju', zaključio je ministar financija.

10:23 'Plaće i mirovine neće se smanjivati', obećao je Marić. Oko 500 milijuna eura planira se i zaraditi od aktivacije državne imovine koje se ne koristi, zbog čega se stabilizacija javnog duga može očekivati već ove godine.

10:19 'Unatoč rastu prihoda, naš je fokus na rashodnoj strani proračuna jer je ona ključni segment. Ukupni rashodi su planirani u iznosu 120 milijardi kuna, to je rast od četiri posto. No mi trebamo uspoređivati rashode iz općih izvora, a oni su na razini lanjskog proračuna', rekao je Marić.

Ove godine se planiraju i veće uplate i proračun EU-a i veći trošak kamata, koji ovisi o situaciji na financijskom tržištu. 'Planirali smo ove godine i indeksaciju mirovinu u iznosu od 400 milijuna kuna. Ugradili smo i poticaje za novorođenčad, no to ovisi o donošenju Zakona. Za to je predviđeno 100 milijuna kuna. Sve skupa imamo dvije i pol milijarde kuna novog rashoda, što je tražilo štednju u svim proračunima ministarstava', rekao je Marić.

10:10 Što se tiče makroekonomskih kretanja, Marić je rekao kako treba sagledati realnu sliku. Ove godine se projicira rast izvoza i uvoza te gospodarski rast od dva posto. Te su projekcije gotovo iste onima Europske komisije.

'Do sada je bila vrlo česta praksa da se projekcije napuhuju. Rezultati govore da to nije najbolja strategija, a Europska komisija je još 2011. tražila da očekivanja budu realna', rekao je Marić.

Inflacija je projicirana u stopi 0,1 posto. Očekuje se smanjenje stope nezaposlenosti i rast stope zaposlenosti, to je najveći izazov ove Vlade, dodao je financ ministar.

U projekciji proračunskih prihoda za ovu godinu očekuje se ukupan prihod od 113 milijardi kuna ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna u 2015. 'Ono što je bitno kod ovih 3,5 posto rasta prihoda je da će naplata PDV-a rasti 2,1 posto. Posebni porezi i trošarine bi trebale rasti 0,9 posto, a porez na dohodak 2,1 posto. Glavni razlog na kojem leži rast prihoda su pomoći i iskoristivost fondova EU-a.', rekao je ministar.

10:05 Otvarajući sjednicu, premijer Tihomir Orešković rekao je kako je u izradu proračuna utrošeno puno vremena. Znam da svi volimo status quo, ali smo u situaciji da 'promjena mora biti status quo', kazao je. 'Europska komisija traži realna plan i on će s naše strane to i biti. Reforme ću ubrzati u kratkom roku i smanjit ćemo naš dug', rekao je Orešković.