Pavićeva reforma diktira promjenu šest zakona iz područja mirovinskog osiguranja - Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.

Pavić je rekao kako je paket cjelovite mirovinske reforme u protekla četiri mjeseca bio na usuglašavanju sa socijalnim partnerima, zainteresiranom javnošću, financijskom industrijom i koalicijskim partnerima.

Za sadašnje i buduće umirovljenike najavio je proširenje mogućnosti rada do pola radnog vremena, uz primanje cijele mirovine. Istaknuo je kako se u Hrvatskoj sada radi u prosjeku 30 godina, europski prosjek je 35 godina, a u Njemačkoj 37,8 godina, zbog čega se kreće u oštriju penalizaciju prijevremenih mirovina s 0,15 na 0,34 posto po mjesecu, tj. četiri posto po godini staža. Dulji ostanak na tržištu rada poticat će se četiri posto većim mirovinama za svaku godinu provedenu na poslu, a da je iznad zakonske dobi umirovljenja.

Za one koji idu u mirovinu od iduće godine, a u drugom stupu nisu uspjeli dovoljno uštedjeti, Pavić predviđa dodatak od 20,25 posto, dok će svi oni koji idu u mirovinu samo iz prvog stupa i dalje imati dodatak od 27 posto. 'Može se pretpostaviti da će još nekoliko godina veći dio građana birati prelazak u prvi stup, a da će se nakon toga sve više njih odlučivati na ostanak u kombiniranom sustavu, ali je problem to što se ovim modelom uvodi nekoliko nedosljednosti i nesigurnosti u mirovinski sustav. Naprimjer, zato što ne postoji isti model indeksiranosti mirovina za prvi i drugi stup osiguranicima će biti vrlo teško izračunati, kada budu išli u mirovinu, isplati li im se više ostati u prvom ili drugom stupu', ustvrdio je za Jutarnji Željko Potočnjak, redoviti profesor na Katedri za radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Iako smo iz Pavićeva ministarstva tražili da nam pojasne kako će se osiguranicima omogućiti da računaju najpovoljniji model za odlazak u mirovinu, do zaključenja teksta nismo primili nikakav odgovor.

Za treću kategoriju građana, za one najmlađe, osiguran je daljnji razvoj drugog stupa i njegovo jačanje mogućnošću većeg ulaganja mirovinskih fondova u strateške državne projekte, a imat će i mogućnost pri odlasku u mirovinu jednokratno povući do 15 posto kapitalizirane štednje.

Mrsić za tportal kaže kako ova mirovinska reforma uopće ne pridonosi održivosti mirovinskog sustava te sadašnjim i budućim umirovljenicima, već se radi o 'reformi' koju diktira Europska komisija, a koju ministar rada Pavić i premijer Andrej Plenković rado provode jer se nadaju radnim mjestima u Bruxellesu poslije isteka mandata ove Vlade.

'Pavić očito ne poznaje sustav. Trebalo je riješiti probleme u prvom mirovinskom stupu kako bi sadašnji umirovljenici imali veće mirovine, a da se budućim umirovljenicima osigura mirovina koja će im omogućiti dostojan život. Ključna stvar za očuvanje mirovinskog sustava povećanje je broja radnih mjesta i zatvaranje mogućnosti dobivanja mirovina po posebnim statusima, a tu posebno mislim na braniteljske mirovine, borbu protiv rada na crno i uplatu doprinosa prema realnoj plaći', pojašnjava Mrsić te nastavlja:

'Imat ćemo nove probleme. Zalažem se za to da svi umirovljenici imaju dodatak od 27 posto, jer ako se usvoji ovaj prijedlog, građanima će biti vrlo teško odrediti koji im se model bolje isplati. Druga stvar koja izgleda primamljivo to je da dobijete dio štednje iz drugog stupa kao isplatu. To će dovesti do toga da će mirovine biti puno manje i hoće li ih država opet morati osiguravati?'

Mrsić kaže kako Pavić ima povoljnu situaciju u proračunu i ekonomiji da pomogne sadašnjim umirovljenicima.

'Šest posto povećanja mirovine samo je usklađivanje s troškovima života i rastom plaća. Sada je mogao napraviti iskorak da im pomogne. To bi bila prava reforma, a ne sluganstvo Bruxellesu', kaže nam Mrsić te zaključuje:

'Pooštrenje penalizacije također će dovesti do socijalnih slučajeva. U Hrvatskoj se ne ide u prijevremenu mirovinu zato što vam se ne da raditi, već zato što se poslodavci često tijekom restrukturiranja rješavaju starijih zaposlenika uz otpremninu. Ti ljudi brzo potroše otpremninu, onda se više gotovo pa ne mogu zaposliti i preostaje im mala prijevremena mirovina.'