Svega 18 od 1000 mladih koji su ove godine ušli u svijet rada u Hrvatskoj odabralo je svoj obvezni mirovinski fond, a ovaj trend prisutan je već godinama, unatoč tomu što izbor fonda utječe na kasniju visinu mirovine
Iako mnogi mladi ne razmišljaju o mirovini, njihov prvi kontakt s ovim sustavom koji služi kao naknada za minuli rad počinje kad se prvi put zaposle. Naime, zakonskim je propisima predviđeno da se moraju odlučiti za jedan od četiri obvezna mirovinska fonda u roku od 30 dana nakon početka rada.
U te fondove njihovi poslodavci usmjeravaju pet posto njihove bruto plaće, koja im se u mirovini vraća uvećana za prinose koje su fondovi na temelju uplaćenog kapitala stekli ulaganjem u razne vrijednosne papire. No, mladi su, ili neinformirani, ili nezainteresirani, pa ih je svega 18 od 1000, koliko ih je ove godine ušlo u radni odnos, odabralo svoj obvezni mirovinski fond. Ostale je REGOS raspodijelio po automatizmu i tako im zapečatio sudbinu. Drugačije nije bilo ni u ranijim godinama.
Naime, obvezni mirovinski fondovi imaju različite portfelje ulaganja i podijeljeni su u tri kategorije. Neki su otvoreniji i rizičniji, jer više ulažu u dionice, čija vrijednost sukladno kretanjima na tržištu varira. Neki su, pak, konzervativniji, što znači da više ulažu u državne obveznice i trezorske zapise. O tome ovisi kolika će nečija mirovina u budućnosti biti.
vezane vijesti
Ulaganje u stranu imovinu
Ispada tako da je mladima svejedno tko raspolaže novcem za njihove mirovine i koliko će ona iznositi, ako uzmemo dio iz drugog stupa. 'Opasna je teza da je mirovina iluzija i da je neće biti', rekao je za Večernji Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
Otkrio je da pripremaju niz propisa kojima bi trebali osnažiti transparentnost i efikasnost mirovinskog sustava, naročito dijela koji se tiče fondova. Tako je u pripremi i Uredba o ulaganjima mirovinskih fondova u infrastrukturne projekte. Naime, mirovinski fondovi ukupno drže oko 23 milijarde eura imovine, s time da se 65 posto odnosi na domaću, a 35 posto na stranu imovinu. Taj bi se trend u skorije vrijeme mogao preokrenuti.
'Udio strane imovine idućih će se godina povećati i na 50 posto jer je Hrvatska mala za kapital koji je akumuliran u mirovinskim fondovima', istaknuo je Petar Vlaić, predstavnik mirovinskih fondova koji su u dionice hrvatskih tvrtki uložili oko tri milijarde, a u strane oko dvije milijarde eura. Dodaje da su fondovi smanjili ulaganja u domaće obveznice sa 70 na 45 posto u najjačoj B kategoriji.
