Pojednostavljanje procedura i postojanje barem jedne uprave koja surađuje i pomaže jedno je od rješenja koje je predložila Kristina Grbavac, partnerica u KPMG Croatia.

'Moramo se osvrnuti na poreze i nastaviti raditi da se porezno opterećenje smanji. Inače ćemo ostati i bez naših ljudi i naših kompanija koje će morati preseliti van zbog prevelikog troška koji nastaje ovdje. Mi više nemamo vremena za čekati i to se jednostavno mora dogoditi da bismo postali konkurentniji. Svaka porezna olakšica donosi određen udarac na budžet i to moramo očekivati, ali čovjek se ponekad iznenadi da je onaj pozitivni efekt koji se može ostvariti puno veći. Moram se referirati na našu inicijativu za porezne olakšice za investiranje u startupe i kad se stavi na papir čovjek se iznenadi da će država zapravo biti u dobitku', rekla je Grbavac.

Pojednostavljenje hrvatskih birokratskih procesa

Tu ideju podržala je Josipa Petković iz Q Agency koja smatra da Hrvatska ima sreće što je strancima atraktivna zbog prirodnih ljepota, no da se treba i može više napraviti po pitanju konkurentnosti u plaćama.

'IT stručnjaci imaju cijeli svijet kao otvoreno tržište rada i nama je teško konkurirati s plaćama neke firme iz druge države. Primjerice, u Srbiji je porez na dohodak deset posto i zaposlenik u Srbiji koji može imati istu bruto plaću kao ovaj u Hrvatskoj će dobiti veći neto. Definitivno se treba krenuti s poreznim rasterećenjem poslodavaca jer je veliki pritisak na IT firme. Plaće rastu, a porezi i doprinosi su i dalje visoki i pitanje je koliko će se to još moći izdržati.

Druga stvar koja se sad možda čini nemoguća je da se pojednostave hrvatski birokratski procesi. Npr. dozvola za boravak i rad – ako je stranac prošao jednom kroz taj proces i želi promijeniti posao, da ne mora ponovno prolaziti taj isti proces, kaže Petković.

'Država nastoji biti proaktivna'

Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš smatra da državi prije svega treba sveobuhvatan pristup, odnosno da država ponudi 'full package'.

'Od ovih 80.000 ljudi koji su tražili dozvolu, 24.000 su ponovljene. Mi na tržištu rada vidimo jako dobre pokazatelje kod nekih skupina gdje je smanjen posebni pritisak, posebno kod mladih i uvedena je porezna olakšica za potpisivanje ugovora na neodređeno i u tri godine imali smo 100.000 novih potpisa ugovora na neodređeno. Što se tiče stranih radnika, imamo porezno priznate troškove toplih obroka i smještaja', naveo je Vidiš.

Tvrdi da država nastoji biti proaktivna – ne samo prihvaćanjem radne snage, već da u sljedećih nekoliko godina ciljaju na države gdje Hrvatska može biti konkurentna, primjerice susjedne države.

'Ono što mi njima želimo ponuditi nije samo iskustvo rada nego i perspektivu da netko tko dođe ovdje bude dio industrija koje se ovdje razvijaju zahvaljujući vašem predanom radu. Ono što sve više vidim da ako želite nekog zadržati ovdje tu je i pitanje obrazovanja, smještaja, nekretnine, učenja hrvatskog jezika. Ciljat ćemo specifične djelatnosti i zanimanja u kojima želimo da Hrvatska bude šampion u idućih pet do deset godina', ustvrdio je Vidiš.

'Ne bismo se trebali bojati obratiti se pravosuđu i državi'

Tin Težak, odvjetnik u tvrtki Hanžeković i partneri, podsjetio je da posao pravnika obuhvaća i pokušaj predviđanja situacija i time otklanjanja rizika.

'Dio je na razini propisa, ali je dio i na razini primjene propisa; da se možemo digitalno prijaviti za pojedine stvari, da su stvari online, da su transparentne. Ideja je da taj sustav i odnos sa državom ne bude black box u kojem ne možemo predviđati, nego da zapravo bude kao i u biznisu da očekujete na vrijeme informacije, očekujete predvidljivost, pouzdanost i da znate što se događa.

U jednom dijelu se to događa, ali trebamo i dalje napredovati. Pravo i pravosuđe je jedan bitan faktor. Kad nastanu problemi moramo se obratiti pravu i pravosuđu i državi za pomoć i odnos sa državom ne bi trebalo biti nešto čega se bojimo', ustvrdio je.