'Postoji koncept socijalno-tržišnog gospodarstva koji zagovaraju demokršćanske stranke, pa tako i HDZ u svom programu koji se još stvara. Postoji s druge strane i neoliberalni pristup gospodarstvu, a jednu njegovu varijantu, nažalost, proživljavamo i mi u Hrvatskoj. Martina Dalić je više zagovarala neoliberalni pristup i vjerojatno je to jedan od razloga zbog kojih je odlučila krenuti svojim putem, a mi joj želimo sve najbolje', komentirao je odlazak istaknute članice u ime stranke akademik Željko Reiner

Što je ustvari koncept socijalno-tržišnog gospodarstva i po čemu se on razlikuje od liberalnog modela? Socijalno-tržišno gospodarstvo zasniva se na poštivanju tržišnih principa, ali istovremeno državi daje značajnu ulogu u ispravljanju nepravdi do kojih dovodi slobodna tržišna utakmica.

Glavni konstitutivni faktori ovoga modela su tržišna konkurencija i slobodno formiranje cijena, otvoreno tržište, privatno poduzetništvo i pravna sigurnost. Usvajanjem ovih tržišnih instituta postiže se osnovni cilj, a to je efikasnost gospodarskih subjekata.

Međutim ovaj model polazi od pretpostavke da se bez dodatnih intervencija države ne mogu ostvariti principi socijalne države. Stoga država uvodi regulativne principe pomoću kojih se smanjuje nejednakost i omogućuje sigurnost svima koji su ostali bez prihoda uslijed bolesti, nezaposlenosti ili starosti. To se postiže poreznom politikom, politikom plaća, kontrolom monopola i sl.

Ekonomist Zoran Aralica smatra da u današnjem svijetu ne postoje čisti modeli, već države kombiniraju različite elemente iz liberalnog i socijalno-tržišnog modela. Najočitija razlika vidi se u odnosu političke oligarhije i financijskog sektora. 'Dok je u pretežno liberalnim društvima (SAD, Velika Britanija) financijska oligarhija iznad političke, što je jasno pokazala posljednja velika financijska kriza, u njemačkom modelu politika pokušava kontrolirati financijski sektor', kaže Aralica.

I ekonomski analitičar Luka Brkić slaže se da u praksi nema čistih modela, ali pritom naglašava da je i njemački socijalno-tržišni model u suštini liberalans obzirom na to da su u prvom planu tržišne slobode koje trebaju dovesti do efikasnog gospodarstva. 'Razlika je u tome što u Njemačkoj država ima malo specifičniju ulogu, odnosno brine se za to da se ostvareno bogatstvo pravednije raspodijeli', kaže Brkić.

U tom kontekstu Brkić ističe da je istup akademika Reinera, u kojem je prozivao Martinu Dalić zbog 'neoliberalnog pristupa', pokazao da on ne razumije što je to tržišno gospodarstvo.

Kada je riječ o hrvatskoj ekonomskoj stvarnosti, jedan dio lijevo orijentiranih stručnjaka smatra da je postojeći model previše liberalan dok ekonomisti liberalne provenijencije misle da imamo premalo tržišta jer država ima prevelik utjecaj na gospodarstvo. Aralica smatra da nemamo jasnu koncepciju. 'Prepisujemo njemačke zakone, a u stvarnosti provodimo anglosaksonski liberalni model', ističe Aralica. To je, po njegovom mišljenju, najočitije u jačanju individualnog tipa vlasništva dok socijalno-tržišni model preferira skupno vlasništvo nad kapitalom.

Gospodarski program HDZ-a koncipiran na socijalno-tržišnom modelu još je pod velom tajne pa ne znamo koje ključne promjene predviđa u ekonomskoj strategiji i politici. Aralica smatra da bi za Hrvatsku bilo ključno iz njemačkog ekonomskog modela usvojiti princip da plaće u produktivnom sektoru određuju plaće u neproduktivnom sektoru, a da bi se to postiglo, potreban je dogovor rada i kapitala.

'Kod nas je to teško postići zato što je proizvodni sustav sustavno uništen', tvrdi Aralica, potkrepljujući to podatkom o 500 tisuća manje radnih mjesta u prerađivačkoj industriji danas u odnosu na razdoblje druge polovice osamdesetih.

'S druge strane, njemački proizvodni sektor je treći po izvozu u svijetu u ovom trenutku, za razliku od našeg, koji je oko 90. mjesta', dodaje Aralica.

Na pitanje postoji li zbog toga u Hrvatskoj nesrazmjer između plaća u državnom i privatnom sektoru, Aralica odgovara da očito postoji slabija veza između troška rada i produktivnosti u javnom sektoru u odnosu na privatni sektor. Ipak, smatra da nije dobro javni sektor izravno uspoređivati s privatnim sektorom i proglašavati ga nedovoljno kompetentnim.

Brkić ne vjeruje da se može postići nešto pokušajima kopiranja njemačkog niti bilo čijeg drugog modela. 'Nažalost, ništa ne možemo kopirati iz Njemačke. Ovaj model postoji već 50 godina i građen je kao autentičan, uz sve problem koje su imali Nijemci. Hrvatska je u sasvim drugoj situaciji. Moramo sagledati s čime raspolažemo i koristeći sva iskustva napraviti svoju gospodarsku koncepciju', uvjeren je Brkić.